Vodstvo grčke pravoslavne crkve trebalo bi se ovog tjedna sastati na izvanrednom sinodu kako bi raspravilo o svojem odgovoru na vladine reformske planove. Premijer Aleksis Cipras, kojem mandat ističe prije kraja godine, nastoji finalizirati dogovor koji bi konačno trebao razdvojiti crkvu od države. Pravoslavna crkva od osamostaljenja Grčke ima važnu političku ulogu, a ona je samo ojačana i legalizirana za vrijeme desničarskih režima koji su vladali zemljom u drugoj polovici prošlog stoljeća.
Vladajuća Siriza nastoji realizirati dugogodišnju ambiciju grčke liberalne ljevice da se politički sustav te zemlje uvede u moderno doba tako što će se država učiniti “vjerski neutralnom”. Cipras je prvi grčki premijer koji je na dužnost stupio au ceremoniji inauguracije koja nije uključivala vjerske elemente. Vlada je zatim u nekoliko navrata nastojala promijeniti obrazovni sustav kako bi vjeronauk učinila ne samo formalno nego i stvarno izbornim predmetom. U svemu tome nadala se dobiti i podršku arhiepiskopa Jeronima.
No nakon mjeseci pregovora, sada izgleda kako crkva neće pristati ni na kakav dogovor i to prije svega zbog jednog pitanja koje su episkopi nazvali “crvenom linijom”. Radi se o plaćama koje svećenici sada primaju izravno iz državnog proračuna. Prema prijedlogu vlade, te bi se plaće ubuduće isplaćivale iz posebnog fonda u koji bi uplaćivala država, ali ona svećenike više ne bi smatrala državnim službenicima. Radi se o gotovo 9.000 zaposlenika. Vlada zasad inzistira da ta promjena mora biti dio reforme, ali se istodobno obavezala da neće provesti nikakvu promjenu bez pristanka crkvene hijerarhije.