Prema studiji koju je nedavno napravila Together Money, financijska institucija iz Velike Britanije koja se uglavnom bavi hipotekama i kreditima u nekretninskom sektoru, Ljubljana i Zagreba spadaju među 10 najnepovoljnih europskih glavnih gradova u kontekstu financijske dostupnosti vlasništva nad prvom nekretninom. Metodologija koju su koristili za usporedbu situacije u europskim glavnim gradovima je prilično jednostavna.
Rang-lista gradova sastavljena je uzimajući u obzir sljedeće stavke: prosječna plaća, cijena kvadrata u centru grada, trošak gradskog prijevoza, cijenu režija, visinu kamatne stope na stambeni kredit te udio rate kredita u mjesečnom prihodu. Listu čini 37 gradova, a na vrhu se nalaze Bruxelles i Bern. Ono što, recimo, Bern svrstava ovako visoko premda cijena kvadrata stana nadilazi 9.000 eura jesu visoki prihodi i prilično niske kamatne stope što udio kredita u prihodima čini nešto malo iznad 60%.
S druge strane, u Ljubljani i Zagrebu ti udjeli prelaze 85%. Osim nižih primanja u odnosu na europske metropole, ono što presudno pridonosi nepovoljnim okolnostima za kupnju prve nekretnine u Zagrebu i Ljubljani jesu visoke cijene režija u odnosu na većinu ostalih, puno bogatijih gradova, te visina kamatnih stopa na stambene kredite, pogotovo u zagrebačkom slučaju. Kao što je već poznato bilo kome iole upućenom u stanje na tržištu nekretnina, Airb’n’b pošast u oba grada će cijenu stambenog prostora samo dizati.
Premda prosječna plaća nije najsretniji indikator (distribucije) kupovne moći, a i cijena kvadrata je uračunata samo za centar grada, ovi su podaci i više nego indikativni. I upozoravaju na to da nam je sustavna državna stambena politika prijeko potrebna.