Usprkos tome što je Tuzla trenutno jedan od najzagađenijih gradova na svijetu, usprkos aktualnim negativnim praksama raznih bh. industrijskih postrojenja koja u pravilu ne koriste filtere za štetne čestice i plinove, ali i usprkos upozorenjima raznih tijela Europske unije, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH odobrio je ranije ovoga mjeseca (7. marta) garanciju za kreditno zaduženje Elektroprivrede BiH kod izvozno-uvozne banke Kine (Exim) za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla jakosti 450 MW. U Zastupničkom domu, osim nekoliko suzdržanih, gotovo nitko nije bio protiv ove odluke, kako piše portal Buka: “nadležni zadovoljno trljaju ruke jer nema prepreka za najveću investiciju u BiH nakon rata”.
Europska unija pak na slučaj gleda drugačije te ističe kako je BiH ovom odlukom prekršila propise EU o subvencijama. Europski komesar za proširenje Johannes Hahn posvetio je ovoj temi čak tri twita u kojima objašnjava da problem leži u činjenici da se traži stopostotno sudjelovanje države u ovoj investiciji, te da se zapravo radi o punoj državnoj potpori, zatim kako ovo značajno odstupa od politika, sporazuma i propisa EU koje je i BiH potpisala. Medijima nije trebalo dugo da zaključe kako je ovo drugi korak ove godine (nakon kolosalnog neuspjeha s upitnicima) koji BiH još više udaljava od pristupanja ovoj zajednici država.
Zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Nasiha Pozder, jedna od 6 suzdržanih i disonantnih glasova komentirala je za N1 garanciju Federacije BiH : “Nismo protiv izgradnje Bloka 7. Mi smatramo da je to sanacioni projekt kojim se popravlja stanje u jednom od najvećih zagađivača u Europi i BiH, Termoelektrani Tuzla. Želim da ukažem da gašenjem termo blokova 3, 4 i 5, koje će zamijeniti ovaj termo blok 7, očekujemo da će se značajno popraviti stanje u okolišnom i zdravstvenom aspektu. Sa druge strane, bili smo suzdržani jer smo tražili još malo vremena da se usuglase neusuglašenosti na koje ukazuje Energetska zajednica”. Dodala je kako je odluka o davanju garancije konačna, jer ju je prethodno potvrdio Dom naroda, ali ostaje da se vidi kakve će posljedice biti kad Energetska zajednica da svoje mišljenje. Podsjetila je da je na prošloj sjednici Zastupničkog doma Naša stranke tražila da se odgodi izjašnjavanje dok ne pristigne izvještaj Energetske zajednice, što je bilo prihvaćeno.
“Međutim, kad je izvještaj došao, mi smo se oglušili o isti. Energetska zajednica je ponovo tražila da se usuglase neusuglašenosti, da se preispita garancija koja prema njihovim navodima može iznositi 80 posto kredita, ne 100 posto. I tu se sad počinje govoriti o državnoj pomoći”, kazala je Pozder za N1.
Druga strana
U priopćenju Elektroprivrede BiH stoji kako je “od donošenja Odluke o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji elektroenergetskih objekata FBiH 2010.godine pa do danas, sve Vlade Federacije BiH i svi sazivi federalnog Parlamenta kontinuirano su podržavali projekt izgradnje Bloka 7 – 450 MW u TE Tuzla u svim njegovim fazama, kao Projekt od strateškog interesa za Federaciju BiH i koji kao takav, nema alternativu.”
“Opredjeljenje Federacije BiH za projekt izgradnje Bloka 7-450 MW u TE Tuzla proisteklo je iz potrebe Federacije BiH za dugoročnim osiguranjem električne energije radi zadovoljenja vlastitih potreba, pokrivanjem budućeg deficita električne energije i snage koji će nastati kao rezultat skorog gašenja postojećih termoblokova, osiguranjem pozicije Federacije BiH na unutrašnjem i regionalnom tržištu električne energije”, navodi se u istom priopćenju.
Problem termoelektrana na ugljen koji stoji pred Bosnom i Hercegovinom ali i u široj mjeri i pred EU pokazuje se kao kamen spoticanja ne zbog toga što je BiH dala stopostotno jamstvo za kredit, već zbog toga što EU nema funkcionalnu alternativnu energetsku strategiju prelaza na obnovljive izvore energije. Ta činjenica stvara toj zajednici država velike probleme kako u okviru Unije (npr. Poljska) tako i aspirantica na članstvo. Strategije EU nedosljedne su, posežu za sankcijama i kaznama prema slabijim članovima, moralnom indignacijom prema jačima, ali ni u jednom slučaju ne propituju vlastite strategije. EU nameće obaveze dok istovremeno ne osigurava adekvatnu, socijalnu, a ne tržišnu infrastrukturu za izgradnju koherentne energetske politike. Kontradikcije proizlaze iz nevoljkosti da se obračuna s neravnomjernim i nepoštenim europskim energetskim tržištem i moralističkim narativom koji s obzirom na svoju ispraznost više djeluje kao demagogija nego ozbiljna politička strategije. Johannes Hahn nema što ponuditi BiH osim upozorenja, sankcija i kazni. Da EU ima adekvatnu energetsku politiku ova zemlja ne bi trebala zajam od Exim banke… Dakako, BiH je ovdje daleko od žrtve EU, glupost odluke o stopostotnom jamstvu države za ovaj kredit prevazilazi čak i bh. razmjere lošeg upravljanja državom…