Pčelari u tri zemlje (Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji) javljaju posljednjih tjedana o velikom pomoru pčela. Medari iz Pomoravlja u Srbiji prijavljuju ogromne štete. Primjerice, dok su prošle godine na 20 košnica prikupljali otprilike tonu meda, ove godine, zbog pomora, očekivani prinos je oko 100 kilograma meda. Dok je broj pčela po košnici ranijih godina iznosio 60.000 pčela, nakon pomora taj broj pao je na 20.000.
Za razliku od 2014. godine kada je na Balkanu također zabilježen pomor pčela, a kada je uzrok bio neprirodno visok rast temperatura u februaru, ove godine, pčelari, ali i Agronomski fakultet u Zagrebu uzrok vide u zagađivanju pesticidima. Iako su pesticidi štetni za pčele zabranjeni, posebno u EU, poljoprivrednici zbog visokih cijena često odlaze preko granice po jeftinije kemikalije koje pritom koji truju pčele.
Štete prijavljuju i pčelari iz različitih dijelova Hrvatske. Lokalni stručnjaci smatraju da uzrok pomora jednim dijelom možda jesu previsoke temperature, ali svakako kao uzroke navode i prekomjernu upotrebu pesticida u poljoprivredi. Dok su temperature uzrok pomora u Istri i Dalmaciji, u Slavoniji su vjerojatno veći ulog imali pesticidi.
Kako piše Blic, pomoć od MUP-a Srbije zatražili su Udruženje “Sačuvajmo pčele” i Fitosanitarna inspekcija Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede koji su se uključili u akciju zaštite pčela od trovanja opasnim materijama, ali i izmjenu zakona. Akcija će trajati tokom čitave pčelarsko-pašne sezone, a kazne su ogromne ako se laboratorijskom analizom utvrdi da je bilje tretirano opasnim otrovom, neonikotinoidom koji se uglavnom krijumčari s Dalekog Istoka, piše Blic, a prodaja je moguća i putem društvenih mreža i foruma, pa čak i viber grupnim četovima.
Medveđa usluga samima sebi
Problem s trovanjem pčela nije samo u pomoru jedne vrste i smanjenju bioraznolikosti, već je primarni problem u domino efektu koji nastaje nestankom pčela. Na Balkanu, pčele su upravo te koje oprašuju uljanu repicu, suncokret i slično, stoga pomor pčela smanjuje prinose hrane i za ljude. Pčelari i udruge za zaštitu pčela u Srbiji traže pomoć MUP-a na način da se pripreme promjene zakona, postrože kazne i da se uvede stroža kontrola pesticida. Na poljima za koja se pokaže da su tretirana neonikotinoidom, vlasnici će biti kažnjeni visokom financijskom kaznom. Zbog načina smrti pčela u košnicama, pčelari su uvjereni da su uzrok pomora baš pesticidi, a ne temperaturne oscilacije, kao 2014. godine.
Stručnjaci podsjećaju da je u vrijeme cvjetanja zakonom zabranjeno špricanje voća preparatima koji su otrovni za pčele. Kako piše Agroklub.rs: “Pčele su najvažniji oprašivači voća i povrća i od njihovog oprašivanja zavisi trećina svetskih useva. Pčelama kako pokazuju istraživanja preti izumiranje, iako imaju izvanrednu prirodnu odbranu koja im čuva zdravlje i napredak preko 50 miliona godina.” Ipak, siromaštvo, ljudski nemar, loši zakoni i još gore politike još jednom nas razočaravaju i pokazuju da čovječanstvo nema ozbiljnu namjeru zaustaviti vlastitu propast. No, da ne bi sve bilo potpuno pesimistično, nakon što pomru pčele, izgleda da se otvara novo ogromno tržište radnih mjesta: tražit će se zaprašivači bilja, a sve kako bismo i dalje mogli hraniti ljudsku populaciju.