Cenzura interneta mogla bi biti jednom od posljedica nove Direktive EU o autorskim pravima, upozorile su zajedničkom izjavom Nizozemska, Luksemburg, Poljska, Italija i Finska, neposredno prije izglasavanja Direktive pri Vijeću Europske unije u ponedjeljak 15. aprila.
Zemlje prepoznaju da su ciljevi direktive bili poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potaknuti inovacije, kreativnost, ulaganja kao i proizvodnju novih sadržaja u digitalnom okruženju. Međutim, nastavlja se u pismu, digitalne tehnologije radikalno su promijenile način na koji se sadržaju pristupa, kako se proizvodi i distribuira, a zakonski okvir treba odražavati i usmjeravati te promjene.
No, prema mišljenju četiri zemlje “konačni tekst Direktive ne osigurava provedbu navedenih ciljeva… Najviše nam je žao što Direktiva ne uspostavlja pravu ravnotežu između zaštite nositelja prava i interesa građana i tvrtki Europske unije. Stoga postoji opasnost od osujećivanja inovacija, a njihove promocije, kao i da će se to negativno odraziti na konkurentnost europskog jedinstvenog digitalnog tržišta.” Potpisnice također smatraju da Direktivi nedostaje legalistička jasnoća, da će dovesti do pravne nesigurnosti za mnoge zainteresirane strane i da može zadirati u prava građana EU: “Stoga ne možemo pristati na predloženi tekst Direktive.”
Ipak, usprkos protivljenju ovih zemalja te Švedske – koja nije podržala čak ni zajedničku izjavu – u Vijeću je u ponedjeljak izglasana Direktiva o autorskim pravima s kvalificiranom većinom od 71 posto (potrebno je bilo 65 posto). Podsjetimo, u Direktivi, najsporniji su bili članci koji obvezuju kompanije na odgovornost za sadržaj prenesen na njihovim stranicama te odredbe o naplati medijskog sadržaja od agregacijskih servisa (poput Google Newsa). Dok je druga odredba dobra vijest za novinare i medijske nakladnike, reakcije tržišta na ovakve odredbe već smo mogli testirati u slučaju tužbi Googlea i pojedinih zemalja Europske unije zbog Google Newsa. Sudovi su kaznili Google, koji je zauzvrat iz svog agregacijskog aparata izbacio neke medije. Namjera Direktive možda je na pravom tragu, kao što su potpisnice pisma primijetile, ali realizacija ne garantira naplatu nakladnika već manjak sadržaja, što u konačnici dovodi do pada pluralizma medija. Problematična je i prva odredba koja će umjesto zaustavljanja lažnih vijesti kao posljedicu imati cenzuru jer će odgovorne kompanije morati uvesti filtere sadržaja koji osim u slučaju “citata, kritike, recenzije, karikature ili parodije” mogu rezultirati i filtriranjem nepoželjnog političkog sadržaja. Nakon objavljivanja u Službenom listu EU, države članice imat će dvije godine za prijenos Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo.