Najveći svjetski ilegalni deponij e-otpada nalazi se u Accri, glavnom gradu Gane. Preciznije, njegova lokacija je Agbogbloshie, slam na rubu grada u kojem živi 80.000 ljudi. Elektronski otpad koji dolazi iz Europe, a mahom ga čini kompjuterska oprema, predstavlja i glavni izvor zarade stanovnicima tog slama. Naime, kao i mnoštvo stanovništva slamova u velegradovima Trećeg svijeta, i oni za svjetski kapitalizam predstavljaju “suvišno stanovništvo”.
Većina stanovnika tih slamova u gradove se doselila iz ruralnih područja. Tamo si više naprosto nisu mogli osigurati sredstva za preživljavanje od poljoprivrede kao što su to činile prethodne generacije. Svjetske trgovinske politike, izloženost hirovima tržišta, zauzimanje obradivih površina za razvoj monokultura, notorne strukturne prilagodbe MMF-a: sve je to prisililo stanovništvo na migraciju prema gradovima. No, tamo ih većinom nisu čekala radna mjesta u industriji kao u nekim prijašnjim fazama kapitalizma i na drugim lokacijama. Preostali su povremena zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, kriminal i svakodnevno snalaženje.
Jedan od načina snalaženja je i kopanje po deponiju europskog elektronskog otpada. Mladići i mlađi muškarci iz Agbogbloshieja traže među ostacima kompjuterske opreme materijale koje bi mogli izdvojiti i prodati. Međutim, taj posao sa sobom nosi ekstremne rizike zbog niza toksičnih materijala kojima su izloženi. Gotovo svi obolijevaju od raznih bolesti: od problema s disanjem do anoreksije. Da ozljede pri samom izdvajanju materijala ne spominjemo. I u krajnjoj bilanci, većina ih umire od raka u dvadesetim godinama života.
Nova istraživanja koja prenosi Guardian pokazuju da nisu samo neposredni skupljači otpada izloženi smrtonosnim toksinima. Švicarska skupina istraživača je napravila istraživanje na jajima koje su snijele kokoši iz slobodnog uzgoja koje obitavaju u slamu. Rezultati su porazni. Naime, ako pojedete samo jedno jaje, vaše tijelo će sadržavati kloriranog dioksina 220 puta više no što je dopušteno po standardima Europske agencije za sigurnost hrane. A u jajima su prisutni i mnogi drugi toksični spojevi.
Stvaranje ilegalnih deponija poput ovog u Gani “motivirano” je visokom cijenom propisnog skladištenja i recikliranja e-otpada. Kao što je vidljivo iz jaja, taj otpad sadrži brojne toksične elemente čije je uklanjanje iznimno skupo. E kako bi se ti troškovi zaobišli elektronski otpad završava u slamovima Trećeg svijeta. U isto vrijeme dok mi pričamo o inovacijama, digitalnim platformama i startupima, netko umire pokušavajući zaraditi na tehnološkim otpacima tih priča. Jer drugog načina nemaju.
Mogli bi biti krajnje cinični i zaključiti po onoj staroj mantri o usklađenosti ponude i potražnje: suvišni ljudi su pronašli suvišni otpad. Rezultat je očito smrt, ali što ćemo kad je život preskup.