Prema izvještaju koji je jučer objavio Europski sindikalni institut, povezan s najvećom kontinentalnom sindikalnom konfederacijom, radničkom organiziranju se u ovom dijelu svijeta crno piše. Naime u posljednjih dvadesetak godina sindikalna gustoća, odnosno udio radnika koji su organizirani, smanjio se za 14% diljem kontinenta. Još je opasnija tendencija da se među organiziranima nalaze u pravilu stariji radnici, kao i oni koji su na bolje plaćenim pozicijama. Pad članstva zabilježen je u čak 24 od 32 zemlje pokrivene istraživanjem, iako neke imaju i znatniji rast (od oko 10%), poput Norveške, Italije i Islanda. Pojedine zemlje, poput Španjolske i Francuske, uglavnom su zadržale svoju nisku razinu organiziranosti, no drugdje je gustoća doista dramatično pala.
Nigdje doduše toliko kao u zemljama Srednje i Istočne Europe. U Slovačkoj, Rumunjskoj i Mađarskoj udio organiziranih radnika pao je za 40% od 2000-ih, u Sloveniji 35%, u Češkoj preko 30%, a u Bugarskoj i Hrvatskoj 25, odnosno 22%. Među “gubitnicima” su i Grčka, Turska, Irska i Portugal, ali tamo pad uglavnom nije toliko dramatičan kao na Istoku. Na razinu organiziranosti radnika na Istoku, primjećuje izvještaj, izrazito je nepovoljno utjecalo priključivanje Uniji. Suprotno narativima o Istoku kao dijelu Europe s “rigidnim” radnim zakonodavstvima ili prevelikom zaštitom radnika, ovdašnje zemlje zapravo spadaju među one s najmanjom sindikalnom gustoćom. U zemljama poput Danske i Švedske, oko dvije trećine radnika je organizirano, za što je primarno zaslužno – zaključuje izvještaj – zakonodavstvo naklonjeno sindikalizmu.
Rekorder je međutim Island, gdje je 90% radnika u sindikatu. Natpolovični udio imaju i Norveška i Belgija, Italija je pak negdje na trećini, a Austrija na četvrtini. Na dnu su istočnoeuropske zemlje među kojima samo Slovenija, Hrvatska i Rumunjska imaju gustoću preko 20% iako ona, kao što smo vidjeli, u sve tri zemlje dramatično pada. Negativni rekorder je Estonija sa sindikalnom gustoćom od svega 6%, no daleko nisu ni druge baltičke zemlje, Poljska, Slovačka i Mađarska… Sve to dovelo je općenito i do pada udjela radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima koji je sada npr. u Hrvatskoj prvi puta pao na ispod 50%. Sve ovo, procjenjuje se u izvještaju, već je dovelo i do pada realnih nadnica u većini zemalja, a trendovi već dugo zvone na uzbunu.