Razočaran rezultatom izbora za Europski parlament, hrvatski premijer Andrej Plenković je dio razloga za podbačaj HDZ-a svalio na medije i javnost. Naime, po njegovom tumačenju, mediji su premalo hvalili uspjehe HDZ-ove vlade, a onda i kad jesu, šira javnost iz nekog razloga nije dovoljna cijenila te uspjehe. A među tim uspjesima ističe se i ekonomski rast. Plenkovićevu argumentaciju su nekoliko dana nakon izbora “potvrdili” iz Državnog zavoda za statistiku.
Prema njihovoj procjeni, hrvatski je BDP u prvom kvartalu tekuće godine narastao za 3,9% u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Prilagođeno sezonski, BDP je u odnosu na prethodni kvartal narastao za 1,8%. Ti podaci daleko nadmašuju prosjek rasta Europske unije. A on iznosi 1,5% u odnosu na isto razdoblje protekle godine i 0,5% u odnosu na prethodni kvartal. I ne samo to, ovo je najveći kvartalni rast u Hrvatskoj još od pretkrizne 2007. godine kad je u posljednjem kvartalu zabilježen rast od 4,2%. No, bez obzira na zavidne brojke, analitičari nisu baš optimistični.
U prvom redu ukazuju na problematičnu strukturu rasta. Naime, u srukturi rasta prednjači osobna potrošnja. Kako pojašnjava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, na rast potrošnje su utjecala tri faktora: porezno rasterećenje plaća krajem godine, doznake iz inozemstva koje mahom završe u potrošnji i bum nenamjenskih kredita. Upravo nenamjenski krediti predstavljaju ozbiljan problem. To je uočila proljetos i Hrvatska narodna banka koja je uputila dopis bankama zahtijevajući strože i striktnije uvjete plasmana takvih kredita. Koliko je daleko cijela priča otišla, svjedoči i trend da su građani nenamjenske kredite uzimali kao zamjenu za hipotekarne koje zbog strožih uvjeta nisu mogli dobiti.
Pored osobne potrošnje, presudnu ulogu u rastu imali su građevinski sektor i pojačano povlačenje europskih fondova. Rast investicija u građevinskom sektoru tumači se i povoljnijim vremenskim uvjetima ove zime. No, ključna stavka u kojoj se ogleda problematična struktura ekonomije jest daljnji rast uvoza u odnosu na izvoz. Drugim riječima, rast produktivnosti je slab i dugoročan rast je krajnje nepredvidiv i uglavnom ovisan o ekonomskim zbivanjima u Europskoj uniji. Ono što je sigurno jest da rast zasnovan na kreditno omogućenoj osobnoj potrošnji ne može biti niti dugoročan niti zdrav. Uostalom, kao ni Plenkovićeva politička sudbina.