S klimatskim promjenama, pokazuje se, najveći je problem uvjeriti ljude da se one zaista događaju. Nevidljive svakodnevnom oku, njihov se utjecaj promatra dugoročno, sve dok tu istu svakodnevicu ne poremete iz temelja, kada će biti prekasno za povratak na staro, na privilegije koje upravo nesmotreno gubimo. Slično, čini mi se, vrijedi i za kvalitetu mora. Čista, pa i prozirna površina, ne odaje tajne morskoga dna opterećenog odbačenim proizvodima ljudske upotrebe. Također, ne odaje ni poremećaje morskih ekosustava. Neovisno o tome govorimo li o cjelokupnom antropogenom utjecaju na more ili se fokusiramo na tek pojedini njegov aspekt, činjenica ostaje da se situacija pogoršava te da količina naših spoznaja o našem štetnom utjecaju na planet ne rezultira istovremeno adekvatnim političkim i ekonomskim mjerama.
Nepotrebni proizvodi za njegu tijela, primarno ženskoga, neprobavljivi su životinjama, a nerazgradivi oceanima. Osim kornjača koje jedu plastične vrećice pogrešno ih prepoznajući kao meduze, tu su još rakovi, mekušci i ribe čije moždane barijere probija naša mikroplastika uzrokujući neurološke poteškoće. Također, utroba punih plastike, manje se kreću i sporije plivaju. U utrobama kitova umjesto beba raste plastika. Procjene glase: do kraja stoljeća, u oceanima na Zemlji bit će više plastike nego ribe. O tome, odnosno o zagađenosti mora plastikom u prvom tekstu posljednjeg tjedna ljetne sheme za Bilten piše Ana Markić, Zagrepčanka s australskom adresom i doktoratom na ovu temu.
Globalno zatopljenje mijenja i sastav ribljeg fonda Jadrana. Visoke temperature i nove vrste utječu na ponašanje tradicionalno prisutnih vrsta. O promjenama koje možemo očekivati u ribljem fondu na primjeru Crne Gore, piše Iskra Krstić dotičući se i ekonomskih aktivnosti poput turizma te nezaobilazne divlje gradnje i betonizacije obale. Ni Crno more, kao ni Jadransko, ne može se pohvaliti pretjeranom čistoćom svoga dna. No, na stanje ovog mora značajno utječe i količina slatke vode koja pritječe u rijekama crnomorskog sliva. O utjecaju ekonomskih aktivnosti na Crno more u posljednjem tekstu ovogodišnje Biltenove ljetne sheme pišu Georgi Medarov i Madlen Nikolova, a dotiču se i neadekvatnih političkih mjera okolnih država.
U ovom je tematu fokus namjerno stavljen na ekološki utjecaj, bez pretenzije da ponudi neko politički smisleno rješenje, jer u ovoj fazi odmaklosti klimatskih promjena, i s ovim stupnjem nemogućnosti uvođenja bilo kakvih promjena, naša se sistemska djelatnost počela svoditi na naše individualne mogućnosti. Očistiti plažu na kojoj se imate privilegiju kupati, možda kratkoročno može doprinijeti više nego osvještavanje naših kolektivnih političkih (ne)mogućnosti. Pitanje sanacije klimatskih promjena odavno nije ni tehnološko ni ekonomsko pitanje, već klasno i političko, no tim se aspektom kontinuirano bavimo tijekom cijele godine, stoga smo se posljednjim ovogodišnjim tematom odlučili na možda nešto neuobičajeniji pristup.