Sjećate li se prošlogodišnjeg izvještaja o tome kako su se globalne populacije brojnih vrsta toliko smanjile te se i dalje rapidno smanjuju da je proglašen početak šestog izumiranja vrsta? Prema tom Preglednom izvještaju o bioraznolikosti i ekosustavima više od milijun biljnih i životinjskih vrsta nalazi se u opasnosti od potpunog izumiranja u narednih nekoliko dekada. Novi izvještaj UN-ovog IPCC-a, iz augusta ove godine o Klimatskim promjenama i zemljištu pokazuje kako su deforestacija i destruktivno korištenje tla nezanemariv uzrok obiju kriza.
Istovremeno s ovim spoznajama, pojavljuju se nove, o odgovornosti brojnih kompanija za deforestaciju. Na primjer, dok stari požari još nisu ni ugašeni, u Amazoni se pojavilo 2000 novih, sankcija čini se nema i vjerojatno ih neće ni biti. Friends of the Earth USA, Amazon Watch i Profundo (nizozemska firma za razna istraživanja) izdali su izvještaj o kompanijama koje imaju najštetniji utjecaj na Amazonu. Najodgovornijim proglašen je jedan od najvećih svjetskih investicijskih fondova – BlackRock, kojeg izvještaj čak naziva “najvećim svjetskim investitorom u deforestaciju”. Radi se o najvećem svjetskom upravitelju imovine pod čijom se kontrolom nalaze investicije vrijedne 6.5 bilijuna američkih dolara. Ono što ovaj fond čini jednim od najvećih svjetskih zagađivača su njihova ulaganja u industrije koje najviše doprinose deforestaciji: soja, govedina, palmino ulje, guma, građevno drvo i papirna industrija. U periodu od 2014. – 2018. Black Rock je dodatno povećao ulaganja u ove industrije.
Zaključeno je to na temelju provjeravanja 167 javno izlistanih kompanija u njihovom portfelju. One mahom ulažu u gore navedene industrije. BlackRock nalazi se među ti najveća dioničara u 25 najvećih javno izlistanih kompanija koje uzrokuju deforestaciju na više kontinenata. Samo u četvrtom kvartalu 2014. godine kada povećavaju ulaganja u deforestaciju, njihove investicije bile su teške milijardu američkih dolara, što se do kraja 2018. povećalo na 1.6 milijardi. Prvenstveno ulažu u indeksne fondove. Radi se o pasivnoj strategiji ulaganja koja se svodi na disperziranje ulaganja u vrijednosne papire prisutne na nekoj burzi npr. Crobex ili S&P čije indekse potom prate. Cilj takvih ulaganja je reducirati rizike inače prisutne prilikom izravnog trgovanja dionicama na nekoj burzi. Indeksni fondovi ne zahtijevaju natprosječne povrate već im je zadaća pratiti indekse pojedinih burzi. Na primjer, indeksnim ulaganjem moguće je disperzirati istovremeno u INA-u, Adris, Podravku, Atlantic grupu i slično. Investicije BlackRocka popele su se sa 80 posto indeksnih investicija u 2014. na 94 posto u 2018. godini. Budući da ove investicije ne mjere okolišne, društvene i upravljačke posljedice, povrat investicija je viši nego što bi realno trebao biti, a svi se rizici apsorbiraju kroz indekse burzi. Drugim riječima, Black Rocku se ove investicije isplate jer u rizik ulaganja ne spadaju konflikti lokalnih zajednica oko plodnih tla, deforestacije, klimatskih promjena, robovskog rada i dječjeg rada.
Više od nekoliko kompanija iz portfelja ovog investicijskog fonda nalazi se na crnim listama skandinavskih javnih investicijskih tijela (poput mirovinskih fondova) zbog kršenja ljudskih prava. No, to izgleda nije dovoljno. Adekvatna strategija bila bi procesuiranje svih ovih kompanija na međunarodnom sudu u Haagu. Činjenica da se to ne događa, te da ova ideja spada u “radikalne” može se tumačiti kao potvrda onoga da zakoni vrijede samo za siromašne.