Da u zemljama Zapada postoji snažna tendencija prema sve većem socijalnom raslojavanju intuitivno je jasno svakome tko je pratio razvoj u posljednjih pedesetak godina. No taj je skok nejednakosti ipak potrebno precizno kvantificirati, ali i staviti u kontekst svjesnih političkih odluka, da bi razmjeri i posljedice postale jasne. Upravo to na primjeru Sjedinjenih Država radi nova knjiga francuskih ekonomista zaposlenih na Sveučilištu u Berkeleyu, Emmanuela Saeza i Gabriela Zucmana, koja izlazi za nekoliko tjedana, prenosi Washington Post.
Njihovo glavno “otkriće” je da najbogatiji Amerikanci, odnosno nekoliko stotina multimilijardera, po prvi puta u modernoj povijesti plaća nižu stopu poreza od običnih radnika. Kada govorimo o 400 kućanstava s najvišim prihodima, njihova stopa pala je na svega 23%, nasuprot na 47% koliko je iznosila 1980. Istodobno, “donja polovica”, odnosno 50% najsiromašnijih Amerikanaca nastavlja plaćati stopu od 24,2%, koja se u osnovi nije promijenila od 1960-ih. Važnost ove knjige je u tome što ne uzima u obzir samo oporezivanje prihoda kućanstava, već i tzv. korporativne poreze i razne “parafiskalne namete”.
Utjecaj novca
Još jedna zanimljiva “inovacija” u njihovom istraživanju je pedantna stratifikacija najbogatijih: kako objašnjavaju autori, samo 400 najbogatijih posjeduje više nego 60% stanovništva, a najbogatijih 0,1% koliko i 80%. Takva raspodjela nije nimalo slučajna, već je posljedica kontinuiranih odluka vlasti da “režu poreze”, što se, suprotno očekivanjima, redovito odnosilo samo na poreze za najbogatije. Zanimljivo, aktualni predsjednik Donald Trump dao je velik doprinos ovoj dinamici i sve to unatoč tome što se predstavlja kao “populist” koji uživa veliku potporu bijele radničke klase.
On je sam poreznu stopu za najbogatije smanjio za čak 2,5%, a to se – nasuprot obećanjima – nije prevelo u rast investicija. Posljednjih pedesetak godina očekivanja “kapanja” (trickle-down), odnosno koristi za sve poticajima za najbogatije, samo su povećala nejednakosti i sve negativne socijalne posljedice koje proizlaze iz tog fenomena. Iako te podatke gotovo nitko ne demantira, nema naznaka da će se politika u korist bogatih promijeniti. Moglo bi biti da to ima neke veze s nadproporcionalno snažnim utjecajem bogatih na naše političke sustave.