Srbija će do kraja ove godine, nakon skoro dvadeset godina čekanja, dobiti zakon o poreklu imovine. Usvajanje zakona najavljeno je za drugu polovicu decembra, a njime se predviđa 75 postotna porezna stopa na nezakonito stečenu imovinu. Utvrđivanje postojanja takve imovine, osim visokog poreza nosit će sa sobom i kaznenu odgovornost te vjerojatno oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Premda zakon obećavaju sve stranke od petooktobarskog pada Miloševića, Novosti(.rs) pišu da je u 7 mjeseci koliko je trajala javna rasprava, Ministarstvu pravde pristiglo je tek pet primjedbi na zakon. Novosti ističu da je ovo posebno porazno za sve opozicijske stranke koje se kontinuirano obrušavaju na neka od predloženih rješenja, ali uspsrkos tome nisu dale svoj doprinos artikulaciji zakona – zbog toga je javna rasprava produžena za dodatnih mjesec dana.
Zakonom će biti obuhvaćena imovina stjecana od 1. januara 2007. godine. Takav vremenski okvir postavljen je zbog toga što se od tog datuma vode elektronske evidencije. “U slučaju da postoje sumnje da je neko nešto nelegalno stekao, o tome će biti obaveštavani policija i tužilaštvo. Uvođenje posebnog poreza od 75 odsto ne isključuje mogućnost da obvezniku, odlukom suda, bude oduzeto i sve što je nelegalno stekao”, pišu Novosti. Provjeravat će se veliki nesrazmjer u prihodima i imovini (pokretninama i nekretninama, kešu, itd.), odnosno stanje imovine na početku i na kraju godine kao i njezino podrijetlo. Također, teret dokazivanja bit će na fizičkoj osobi nad kojom se vrši provjera. Oni koji ne uspiju dokazati podrijetlo imovine bit će kazneno gonjeni i bit će im naplaćen porez od 75 posto.
Postojeći ili novi mehanizmi?
Nacrt predviđa posebnu obuku za suce Upravnog suda i za 60 poreznih inspektora koji će vršiti unakrsnu provjeru imovine ekonomskom forenzikom, odnosno uparivanjem podataka koje prikupljaju različite institucije. Međutim, zakon je čini se zaboravio uvrstiti jednu od najvažnijih odredbi – a to je da se njime obuhvate i pravne osobe. Među 5 pristiglih komentara na prijedlog zakona posebno se ističe taj da se opseg zakona proširi i na firme. Još jedna primjedba sugerira da se uvrsti i imovina stjecana od 1990. godine jer evidencije postoje, iako nisu elektronske. I sam predsjednik države, Aleksandar Vučić, nekoliko je puta istaknuo da će se provjeravati i takva imovina.
Međutim, nisu svi u Srbiji jednako sretni ovim zakonom. Organizacija Transparentnost Srbija smatra da je uvođenje vanrednih mehanizama u pravni sustav loše te da se probleme treba rješavati postojećim mehanizmima, koji nisu nužno loši, nego je problem u tome što se ne primjenjuju. Iz Ministarstva pravde odgovorili su na to da postojeći mehanizmi nisu dovoljno precizno definirani te da radi toga nikada nisu zaživjeli u praksi. Dakako, takav odgovor nameće pitanje zašto se onda nije išlo u izmjenu i preciznije definiranje tih postojećih odredbi…No, na to nije dat poseban odgovor. Iako se zakoni obično ne primjenjuju retroaktivno, Ustav Republike Srbije u članku 197. omogućava primjenu nekog zakona unatrag ukoliko se dokaže javni interes.
Predlagatelji zakona također ističu da donošenje ovakvog zakona nije jedan od preduvjeta iz pregovaračkog poglavlja 23. (pravosuđe) s Europskom unijom, već se radi o namjeri srpske države da iskorijeni korupciju na sistemskoj razini. Kazala je to za Novosti ranije ove godine ministrica pravde Nela Kuburović.
Insajder je ranije ove godine postavio pitanje niskog cenzusa. Prema njihovom mišljenju granica za provjeru imovine trebala bi biti postavljena više, na način da obuhvati manje ljudi, jer se tako niskim cenzusom ostavlja prostor za obračune s političkim neistomišljenicima. Među nezadovoljnicima, čini se da je upravo ovaj strah najvidljiviji. Da se ne radi zapravo o “namjeri” sistemskog obračuna s korupcijom već o instrumentu kojeg će političke elite iskorištavati na nedopušten način da se obračunaju sa svojim protivnicima.