Drugi put u isto toliko godina, Coca-Cola brend proglašen je najvećim svjetskim zagađivačem plastikom. Rezultat je to globalne revizije brendova prepoznatljivih iz plastičnog smeća pokupljenih s plaža koju jednom godišnje provodi globalni pokret Oslobođenje od plastike (Break Free From Plastic).
Revizija je pokazala da je Coca-Cola odgovorna za više plastike nego iduća tri zagađivača zajedno. Na tisuće volontera, točnije, njih 72.541, u 51 zemlji svijeta, okupili su se kako bi pokupili komade smeća s plaža, obala rijeka te oko svojih radnih mjesta i domova. Prikupili su 476.423 komada plastičnog otpada, pri čemu je podrijetlo omota, odnosno brend, bio vidljiv na 43 posto komada, dok je ostatak bio u neprepoznatljivom stanju. Većina otpada pokupljena je 21. septembra, a, dio je prikupljen i u drugim prilikama. Volonteri su katalogizirali otpad na 8.000 brendova i 50 vrsta materijala. Deset najvećih ovogodišnjih zagađivača su Coca-Cola, Nestle, PepsiCo, Mondelez International (Oreo), Unilever, Mars, P&G, Colgate-Palmolive, Phillip Morris, i Perfetti Van Mille. Coca-Cola je odgovorna za 11.732 komada plastike pronađenih u 37 zemalja na 4 kontinenta.
Coca-Cola je najveći zagađivač plastikom u Africi i Europi, te drugi najveći u Aziji i Južnoj Americi, dok je u Sjevernoj Americi tek peta na listi. Prema pokretu Break Free From Plastic, na ovom kontinentu najveći zagađivač je Nestle, kojeg slijede Solo Cup Company i Starbucks. Također, najveća tri ovogodišnja zagađivača na identičnim su pozicijama bili i u prošlogodišnjoj reviziji.
Kako ističu u pokretu Break Free From Plastic smisao ove revizije je zagađivačima jasno dati do znanja da se s pozivima na odgovornost “neće stati” dok kompanije ne odustanu od korištenja jednokratne plastike. Preskočit ćemo ovdje problematizirati činjenicu da se pritom misli na etičku odgovornost te da je kaznena praktički tabu pitanje, tek iznimno postavljano. Ipak, Break Free From Plastic ne ostaje tek na moralnoj osudi. Umjesto toga dekonstruira medijsku strategiju multinacionalki koje godinama odgovornost svaljuju na konzumente svojih proizvoda istovremeno se nudeći kao dio rješenja, dok odgovornost za distribuciju okolišno štetnih materijala zapravo leži na proizvođačima, ili kako jednostavno poentiraju u pokretu Oslobođenje od plastike, “imamo pouzdane podatke koji potvrđuju naše teze, stoga korporacije više ne mogu prebacivati odgovornost na potrošače – brojevi jednostavno nisu na njihovoj strani”.
Doba obilja je iza nas
Prema mišljenju 1800 nevladinih organizacija okupljenih u pokretu Break Free From Plastic koji je osnovan 2016. godine, bit će nemoguće smanjiti zagađenje plastikom bez suradnje ovih kompanija. One moraju uvesti ogromne promjene u svoju proizvodnju. Doba razbacivanja jednokratnom plastikom jednostavno je prošlo, smatraju u pokretu, te p(r)ozivaju zagađivače navedene u reviziji da objave koju količinu plastike za jednokratnu upotrebu zapravo troše. Smatraju to prvim nužnim korakom kako bi se donijela adekvatna strategija za smanjenje upotrebe plastike. U drugom koraku od korporacija očekuju da potpuno redizajniraju omote svojih proizvoda potpuno izbjegavajući plastiku.
Proizvodnja plastike eksplodirala je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, pri čemu se sada, kada se razumiju posljedice njezine dugotrajnosti, umjesto postupnog napuštanja ovog proizvoda sve više ulaže u nova postrojenja za proizvodnju tog materijala, a da se pritom još uvijek nije riješio problem njegovog odlaganja. Procjene kažu da će se do 2050. godine proizvodnja plastike učetverostručiti, i to potaknuta jeftinom ekstrakcijom fosilnih goriva iz škriljca. Plastika se nakon upotrebe zatrpava u zemlju ili se pali, a tek se 9 posto ukupne godišnje proizvodnje reciklira. I to s razlogom. Plastika se može reciklirati svega nekoliko puta, jer se sa svakom reciklažom polimeri koji joj daju trajnost skraćuju čime se gubi kvaliteta te postaju nepodatni za pakiranje hrane i pića. No, čak i reciklirana plastika koristi se za proizvodnju odjeće, u građevini, a ima i druge primjene nakon čega se ne može dalje reciklirati, no nikako nije pogodna za hranu i piće.
Takva praksa proturječna je obećanjima kompanija da će smanjiti utjecaj svojih proizvoda na okoliš učinivši ih sto posto obnovljivima, odnosno podobnima za recikliranje.
Recikliranje nije rješenje
Iz Break Free From Plastic energično ističu kako “ne možemo izreciklirati put iz problema s plastikom i kompanije koje tvrde da je recikliranje rješenje jednostavno izbjegavaju bilo kakvu stvarnu promjenu”, te nastavljaju kako “samo jasnim označavanjem stvarnih krivaca možemo od njih očekivati da poduzmu neke mjere i promjene omote te da odbace svoje destruktivne poslovne modele”. U reviziji također stoji kako ne postoji jedinstveni srebrni metak koji će jednim potezom riješiti probleme kompanija s plastikom, odnosno da ne možemo čekati da se izumi ekološki bezopasan materijal koji će imati sve primjene koje trenutno ima plastika.
Greenpeace je počevši od te pretpostavke zaključio kako omoti proizvoda koje pronalazimo na plažama moraju zadovoljavati kriterije višekratne upotrebe: priuštivo, pravedno, dugotrajno, praktično, bezopasno i jednostavno.
Priču o Coca-Coli kao najvećem zagađivaču objavio je i Intercept koji je kompaniju tražio i dobio komentar: “Kada god naša ambalaža završi u našim oceanima – ili bilo gdje drugdje kamo ne pripada – nama je to potpuno neprihvatljivo…” Iako se posljednjih godina pokušava brendirati kao lider u zaštiti okoliša, Intercept je iskopao audio snimku Coca-Colinih CEO-ova zabilježenih u nastojanju da osujete planirane zakone o zabrani jednokratnih plastičnih boca. No, Coca-Cola ni tu nije stala, te je prošle godine pokušala aproprirati pojam “zero waste” podvodeći ga pod pojam recikliranja. Mudra kompanija naime, pokušala je svoje jeftino ulaganje u postrojenja za prikupljanje svojih ambalaža i njihovo recikliranje u Solunu u Grčkoj te u Budvi u Crnoj Gori prikazati kao svoje ulaganje u te gradove i njihovu tranziciju na “zero waste”. U stvari, Coca-Cola je u Budvi uložila u “interaktivni centar” u kojem posjetitelji mogu saznati nešto o ekologiji i pomoći u sufinanciranju programa “Uhvati čisti talas” koji će pomoći prikupljanju otpada s više od 40 plaža na Budvanskoj rivijeri. Coca-cola je svoj koncept “zero waste” Budve zaokružila kupivši još i 30 kanti za smeće.