Nekoliko nezavisnih klimatskih i antropogenih faktora sručilo se nad Srbijom u posljednjih nekoliko dana i ilustriralo nam što možemo očekivati od novih klimatskih uvjeta, a nakon što pređemo sve “točke bez povratka”. Prvo je do kraja oktobra praktički trajalo bablje ljeto, ili kako se to kaže u Srbiji – Miholjsko ljeto, onda se dogodio požar na Staroj Planini u Bugarskoj i proširio se na Srbiju, a potom su i vojvođanski poljoprivrednici pristupili tradicionalnom paljenju korova sa očišćenih njiva. Vojvodina je pritom u proteklih tjedan dana bila područje sa najviše požara u Europi, pokazuju podaci NASA-e. Srpski mediji ističu da Vojvodina na NASA-inim kartama djeluje jednako crveno kao i Amazona, ali ističu da se u Srbiji uglavnom radi o otvorenim vatrama na poljoprivrednim zemljištima.
I pored ovih izvanrednih uvjeta, situaciju pogoršavaju još i svi standardni izvori zagađenja koji i u “normalnim” uvjetima čine beogradski zrak nezdravim: termoelektrane (Kostolac B, 100 km udaljen od Beograda), promet i grijanje na ugljen i drva. Pored svega ovoga, kako piše Mašina, zapalio se i deponij smeća na Vinči pri čemu je aktivistima Ne davimo Beograd zabranjen pristup lokalitetu. Kako prenosi Mašina, istovremeno “dok Vinča gori nastavlja se sa projektom izgradnje spalionice na deponiji koja će dodatno povećati štetne materije u vazduhu”, a pritom treba istaknuti da je “Evropska investiciona banka odbila je da finansira izgradnju spalionice u Vinči, zbog posledica koje će ovaj projekat imati po ciljeve u vezi sa recikliranjem otpada postavljene u Poglavlju 27.”
Kombinacija svih ovih okolnosti dovela je do situacije da je Beograd ovih dana, jedan od pet najzagađenijih gradova na svijetu. Ovo je treći uzastopni dan kojeg Beograd provodi na listi gradova sa najzagađenijim zrakom na svijetu. Osim glavnog grada Srbije, na istoj su listi još tri balkanske metropole: Sofija, Sarajevo i Skopje. Preostala dva grada na listi pet najzagađenijih po kvaliteti zraka su New Delhi (Indija) i Lahore (Pakistan). U utorak (29. oktobra 2019.), Beograd je pao s 3. na 5. mjesto, ali ga je prestigla Sofija, glavni grad Bugarske. Tako su na listi najzagađenijih gradova na svijetu među prvih deset Sofija na 4. mjestu (iza Delhija, Dhake i Lahorea), zatim Beograd na 5. i Priština na 6. mjestu, dok se Skopje (utorak) našlo na 18. poziciji.
Uskoro promjena?
Slične rezultate daju mjerenja srpskih javnih ustanova, pa je zrak loše kvalitete i u drugim krajevima ove zemlje. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, kategorija “vrlo zagađen” zrak vrijedi i za Suboticu, Beočin, dio Novog Sada, Novi Beograd te centralnu beogradsku općinu Stari grad i dijelove Pančeva. Oznaka “vrlo zagađen” koristi se za najviši stupanj zagađenja prema metodologiji Agencije. Zrak je nešto bolje kvalitete u Užicama, Kosjeriću, Valjevu i Boru, ali i dalje zagađen, te nosi etiketu “visokog stepena” zagađenja.
Mjerne stanice u Beogradu pokazuju da je koncentracija PM10 i PM2.5 čestica u zraku čak tri do četiri puta viša od dopuštenih vrijednosti. Podsjetimo, PM (particulate matter, odnosno čestica prašine) označava veličinu čestice prašine koja se slobodno kreće u zraku, pri čemu je PM10 je oznaka promjera čestice (10 mikrometara). Radi se o česticama dovoljno malenima da se prilikom disanja prilijepe za alveole pluća, nakon čega dospiju u krvotok te štete i srcu i plućima. Prema Izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije provođenom u suradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine Srbije i Institutom za javno zdravlje DR Milan Jovanović Batut, u Srbiji je samo 2016. godine prerano smrtno stradalo 6.592 ljudi.
Metereolozi i klikamtkolozi beogradsko zagađenje tumače snažnim inverzijama zraka u slojevima atmosfere najbliže tlu, ali isto tako i manjkom oborina i vjetra. Stoga Hidrometeorološki zavod Srbije najavljuje poboljšanje situacije od utorka, kada su najavljene “drastične promjene vremena”, odnosno, snažan vjetar, kiša te snijeg u višim planinskim predjelima. Promjena vremena riješit će trenutno zagađenje, ali ne i sistemske probleme s kojima se Srbija susreće. Politička panika nastala zbog međunarodnih NASA-inih snimki, natjerala je odgovorne osobe na brzu akciju. No, još jednom, umjesto u progresivne i kratkoročno skupe, ali dugoročno jeftinije i teže provedive mjere, upravljači srpske države posegnuli su za kratkovidnim, regresivnim i negativnim mjerama. Naime, umjesto da se seljacima pomogne da od pokupljenog korova prave prirodno i besplatno gnojivo, država je brže bolje posegnula za vjerojatno skupim nadzornim snimkama Europske svemirske agencije uz čiju će pomoć locirati vlasnike zemlje na kojoj gori korov te ih, dakako, financijski kazniti. Takav politčiki pristup osim što je potpuno kratkovidan, ne rješava nijedan od gorućih problema, osim što na seljake stavlja novi financijski namet.