Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu objavila je krajem oktobra javni natječaj za prijam u prvu europsku uniformiranu službu – stalne snage europske obalne i granične straže. Partnerska organizacija u Hrvatskoj je Policijska akademija na čijim je stranicama objavljen poziv o prvoj kampanji novačenja za Frontexove stalne snage. U prvom pokušaju novačenja Frontex traži 700 osoba koje bi radile kao granični policajci.
Radi se o stalnoj uniformiranoj službi koja će raditi pod zastavom Europske unije. Natječaj je otvoren do 16. decembra, a traže se osobe koje imaju iskustva u provedbi zakona i dolaze iz domena policije, carine, obalne straže,hitne službe, civilne zaštite i vojske. Prvi Frontexovi granični policajci bit će spremni za zadatke u januaru 2021. godine, a bit će opremljeni najnovijom tehničkom opremom i pištoljima. Kandidatima koji prođu selekcijski postupak bit će ponuđen petogodišnji ugovor s probnim rokom od devet mjeseci, ističu u MUP-u.
Ovo je prvi pokušaj uspostavljanja jedinstvene europske granične policije i obalne straže jer su vanjske granice do sada štitile lokalne snage. Mediji koji zagovaraju novu obrambenu strategiju često ističu hrvatski primjer problema radi kojih je potrebna zajednička granična policija. Ta zemlja ima izrazito dugačku i razvedenu granicu sa državama koje nisu članice Unije te je od uvođenja “malog Schengena” prije nekoliko godina, migracije zaustavljala poprilično nasilno, i očito uspješno. Za nagradu je dobila zeleno svjetlo za pridruživanje Schengenskoj zoni.
Funkciju Frontexa moramo promatrati u tom kontekstu, s obzirom na to da će zadaća nove i stalne policije biti da “pomaže članicama Europske unije u nadzoru granica i upravljanju migracijama djelujući pod zapovjedništvom nacionalnih policija. Njihove će zadaće uključivati provjeru identiteta i dokumenata, nadzor granice, prikupljanje i dijeljenje informacija o stanju na granicama EU-a i izvan njih, potrage i spašavanje, borba protiv prekograničnog kriminala te vraćanje ljudi koji se ilegalno nalaze u Europskoj uniji.”
Pripadnici stalnih snaga bit će raspoređeni na vanjskim granicama EU, te će djelovati “u skladu sa zakonima i etičkim standardima”, a mogu biti raspoređeni i u trećim zemljama koje s Unijom imaju potpisan Sporazum o statusu. Frontex je tako već imao akcije van Europske Unije, a najpoznatija je ona u Albaniji gdje je 66 graničnih policajaca iz 12 zemalja članica patroliralo grčko-albanskom granicom s ciljem sprečavanja prekograničnog kriminala.
Prva Frontexova ekspanzija
Odluku o ekspanziji Frontexa povodit će nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, inače bivša njemačka ministrica obrane i najbliža suradnica njemačke kancelarke Angele Merkel. Među prvim potezima Von der Leyen ističe se najava Nacrta novog zakonskog paketa o migracijama, a nakon odustajanja od Dablinske konvencije, do čega je došlo poslije “navale” izbjeglica na granice EU. Nacrt novog “migracijskog paketa” očekuje se u prvoj polovici 2020. godine. Koliko će se on razlikovati od Dablinske konvencije, možda možemo raščlaniti na temelju prve Frontexove ekspanzije, što je ujedno i prvi potez u okviru nove europske migracijske politike. Von der Leyen planira povećavati broj graničnih policajaca do 2027. kada bi ih prema planu trebalo biti 10.000.
“Naš cilj mora biti uspostava održivog modela upravljanja migracijama koji podrazumijeva humanistički pristup, ali na učinkovit način”, kazala je Von der Leyen na sastanku s Angelom Merkel u Berlinu, gdje je izložila svoj plan. A kako se to točno “učinkovito” i “ljudski” upravlja migracijama vidimo na primjeru Hrvatske. Premda se hrvatsko “upravljanje” migracijama svodi na dehumanizaciju bespomoćnih ljudi, o čemu bruje zaista brojni svjetski mediji i još veći broj ljudskopravaških organizacija, ova članica EU za nagradu je dobila članstvo u Schengenskoj zoni te pomoć u kvalitetnom osoblju i tehnologiji.
Ipak, istini za volju treba reći kako Frontexovu ekspanziju nije zamislila Von der Leyen već se radi o planu Junckerove komisije. Europska komisija najavila je u septembru 2018. da će se granična policija širiti. Predsjednik Komisije na odlasku Jean-Claude Juncker najavio je tada regrutiranje novih 8.400 graničnih policajaca, koji bi bili nadopuna postojećem kontingentu od 1.500 ljudi. U maju ove godine, Povjerenik za migracije Dimitiris Avramopoulos potvrdio je plan da se do 2027. godine stvori granična policija koja bi brojala 10.000 graničara.
Hoće li Frontex kršiti ljudska prava?
Premda politika bazirana na “učinkovitosti” obrane granica zadovoljava apetite političkih elita, ljudskopravaške organizacije poprilično repetitivno upozoravaju da ona donosi katastrofalne humanitarne posljedice, pri čemu “humanitarno” ovdje može imati i šire značenje koje podrazumijeva dugotrajne psihološke, sociološke, a možda i političke, a ne samo ekonomske i zdravstvene. Utvrđivanje granica naime samo prisiljava izbjeglice da biraju nove migracijske rute, ali ne zaustavlja niti olakšava preseljavanja, niti im nalazi bilo kakva funkcionalna rješenja. Ovdje se dakako postavlja pitanje zašto bi Europska unija uopće bila odgovorna za sanaciju ovih problema? Zbog toga što najrazvijenije zemlje članice Unije gospodarske napretke uvelike imaju zahvaliti svojim kolonijalnim i ekonomskim eksploatacijama zemalja iz kojih dolaze izbjeglice. Taj je krug dvosmjeran, iako je teško vidljiv, a sastoji se od europskog uvoza nafte, sirovih resursa i jeftine radne snage u Uniju, te izvoza klimatskih promjena, zagađenja, siromaštva i oružja u sada ratovima ili klimatskim promjenama ugrožen zemlje iz kojih ljudi bježe.
O prirodi Frontexa ne treba imati iluzija, niti treba očekivati taktike “obrane” različite od onih koje primjenjuje hrvatska policija. Pritužbi na brutalnosti “euro-policije” ima i na drugim Frontexovim punktovima. Frontexova kršenja ljudskih prava prijavljena su u Bugarskoj, Grčkoj i Mađarskoj – ako ne računamo sve brodove koje su zemlje južne Europe ostavile na pučini da potonu u Mediteran. No, mediji su u ove dvije godine prenosili priče i o tome kako Frontexovi graničari i sami sudjeluju u nelegalnim aktivnostima na granicama. Pitanje je samo, hoće li se njihove prakse legalizirati, ili će taj navodni kriminal biti pometen pod tepih, inače najkonzistentniju i najdugotrajniju europsku strategiju rješavanja političkih problema. Frontex je u odgovoru na novinarsko pitanje kazao kako se kriminalne aktivnosti graničara mogu prijaviti na njihovim web stranicama te da će agencija najstrože reagirati na svaki oblik prijestupa. Tako su se iz Agencije, kao svake prave europske agencije iz još jednog svog proturječja izvukli logikom da su krivi su pojedinci koji krše zakon, a ne politika koja na to blagonaklono gleda.