Kako štrajk prosvjetara odmiče, to su reakcije, poslužimo se eufemizmom – sve znakovitije. Ne treba ići dalje od onih najnervoznijih – portala Index.hr. Naime, nekidan im se malo omaklo. Iako već godinama nastoje oblikovati srca i umove čitatelja beskompromisnim libertarijanskim pogledom na svijet i javne financije, ispostavilo se da je negdje zapelo. Na anketno pitanje o štrajku, čak su dvije trećine čitatelja kliknile podršku. Trebalo je nekako neutralizirati taj didaktički poraz na domaćem terenu.
A što drugo nego nova anketa, ovaj put s nešto drukčijom metodologijom. Kao samoproklamirani predstavnici privatnog sektora priupitali su čitateljstvo: “Treba li privatni sektor krenuti u štrajk neplaćanjem poreza?”. Ponuđeni odgovori na prijedlog ove ilegalne rabote glasili su: “DA! Dosta su nas pljačkali uhljebi” i “NE! Tko će nas hraniti?”. “Objašnjenja” iza odgovora sugeriraju da iza jednog nužno stoje zaposleni u privatnom sektoru, a iza drugog oni u javnom. Valjda je ta metodologija ispravna jer ovaj put rezultat nije izostao: 93% čitatelja je odlučilo da privatni sektor treba krenuti u štrajk.
Štrajk privatnog sektora: na prvu zvuči neobično i avangardno. Kao nekakva kooptacija radničkih trikova. No, štrajkovi investitora gotovo su jednako stari kao oni radnički. I puno češći. Za početak, utvrdimo distinkciju između “privatnog sektora” i investitora, ili kapitalista, poslodavca, što vam je god prikladnije ideološkim sentimentima. Naime, Index već otprije, a pogotovo u periodu ovog štrajka, promovira krajnje bizarnu predstavu o ekonomiji: riječ je o nekovrsnoj zero sum game. Koliko novaca ima javni sektor, toliko nema privatni i obrnuto. A interesi kapitalista i radnika su identični i retorički svedeni pod – privatni sektor. Povijesnu zabludu iza takve identifikacije smo ovdje već predočili, a potvrdili su ju jučer i sami sindikati. Naime, na inicijativu Sindikata novinara Hrvatske, jučer su pismo podrške prosvjetarima potpisali gotovo svi sindikati u državi, uključujući, naravno, i one koji zastupaju radnike u privatnom sektoru.
Dakle, radilo bi se o štrajku poslodavaca. Zaista, štrajk putem odbijanja plaćanja poreza bi bio osvježenje u kapitalističkom repertoaru, ali je sama metoda prisutna već dva stoljeća, samo je vremenski slijed nešto drukčiji. Što li je posljednjih četrdesetak godina međunarodne ekonomske povijesti nego štrajk investitora ili barem prijetnja štrajkom? Nije li ucjena – ako ne smanjite poreze i socijalna davanja nećemo investirati – štrajk? Nisu li države u takozvanom neoliberalnom periodu upravo udovoljavale interesima investitora kako ne bi došlo do štrajka? Ako, na primjer, neka multinacionalna kompanija neće investirati u Hrvatskoj, Srbiji ili Mađarskoj dok se ne smanji određena porezna stopa ili dogovori subvencija, nije li to štrajk neplaćanjem poreza? Investitorski štajk je poznat pojam u literaturi, samo što se, za razliku od radničkog, ne mora nužno oglasiti. Odbijanje investiranja dok se “ne stvori” povoljnija poslovna klima je štrajk. A porezi su dio te famozne poslovne klime.
Kao i sve ostalo što utječe na razinu profita ili što predstavlja rizik u realizaciji investicije. Eto, dok Index promovira štrajk privatnog sektora, širom Europe se taj štrajk događa svakodnevno. Naime, velike europske kompanije doslovno leže na milijardama eura koje odbijaju investirati u proizvodnju jer im profitna računica ne odgovara. Taj novac koji je u velikoj mjeri plod tzv. kvantitativnog popuštanja Europske centralne banke u namjeri da se potaknu investicije se prosljeđuje u obveznice s negativnim kamatnim stopama. Dakle, investitori odbijaju investirati iako su potaknuti na investiranje. To je, naprosto, štrajk. Samo je manje dramatičan.
Postoji i još jedan, načelniji problem, s Indexovim ustaničkim pozivom na neplaćanje poreza. Naime, kako je razvidno iz njihove ideološke pozicije, oni se zauzimaju za gotovo potpuno ukidanje poreza uopće. Nije samo posrijedi štrajkački odgovor na učitelje, već se radi o dubinskom stavu. Samo sa tim stavom postoji jedan praktični problem koji bi bilo najplastičnije izložiti u anketi: Smije li Index zapošljavati radnike obrazovane u hrvatskom školskom sustavu sredstvima poreznih obveznika?