Hrvatska je zbog nižih cijena privatnih zdravstvenih usluga u usporedbi sa Zapadnom Europom posljednjih godina postala hit destinacijom zdravstvenog turizma, posebno dentalnog turizma. Sada će se paleti usluga za strance pridružiti i hoteli za starije, kao i čitava sela za starije. Takav zdravstveni turizam bit će prioritet nove nacionalne turističke strategije, najavio je ministar turizma Gari Cappelli na otvorenju 3. investicijskog foruma zdravlja, sporta i turizma Adriatic regije održanom krajem listopada u Zagrebu. Dodao je i da su među motivima koji privlače strance dosad prevladavali motiv sunca i mora, ali u posljednje vrijeme im se pridružuju sport, zdravlje i gastronomija. Organizator foruma Miljenko Bura zdravstveni turizam vidi kao faktor koji bi mogao Hrvatsku pretvoriti u “europsku Floridu” te očekuje da će 2030. biti godina u kojoj ćemo vidjeti konkretne učinke projekata koji trenutno rade na tome.
Čini se da plan već uspijeva privući strance i mimo izgradnje hotela: uz Francusku, Hrvatska je jedina članica EU u kojoj se u posljednjih pet godina povećao udio državljana ostalih članica Europske unije starijih od 65 godina. Iako se radi o malim brojkama, broj starijih doseljenika drastično se povećava od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Dok je za pretpostaviti da dio njih čine Hrvati sa stranim državljanstvom koji se vraćaju u Hrvatsku nakon što su stekli uvjete za mirovinu u inozemstvu, očekivano je da dio čine i stranci koje su osim motiva sunca i mora privukli motivi nižih troškova života i nekretnina u odnosu na Sloveniju, Njemačku i Italiju otkuda je stigla većina starijih došljaka u posljednjih pet godina.
Ukoliko do 2030. pretvorimo Hrvatsku u europsku Floridu, pa uz umirovljeničko naselje u Varaždinu nikne i cijeli niz elitnih resorta za starije, glavno je pitanje tko će tamo raditi. Već su se ove sezone poslodavci žalili na nedostatak radnika, na što su im iz Vlade odgovorili idejom da zaposle umirovljenike.
Stariji u industriji brige za starije
Osim s mogućnošću da odrade koju sezonu i tako povećaju prihod od mirovine koja u prosjeku iznosi manje od minimalne plaće, s čime su suočeni umirovljenici u Hrvatskoj? Ukoliko im i samima zatreba mjesto u domu, čeka ih nedostatak kapaciteta u domovima za starije i nemoćne. Ako ga uspiju dočekati, za mjesto u državnom ili županijskom domu za starije moraju izdvojiti mjesečno od 240 do 500 eura. Reforme sustava brige za starije u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina uglavnom su uz savjete Svjetske banke nastojale poraditi na smanjenju “neusklađenosti ponude i potražnje” na tržištu usluga brige o starijima, i to tako da se smanji uloga države. U tome su nesumnjivo uspjele: u periodu od deset godina kapacitet privatnih i državnih domova uvećali su se u omjeru 6:1, pa približno 80% kapaciteta čine ne-državni domovi.
Cijene privatnih domova kreću se između 530 i 1050 eura mjesečno, a prema brojnim izvještajima iz medija, državni domovi nude viši nivo sigurnosti i kvalitete od privatnih domova, imaju više osoblja (u privatnim domovima, prema novom pravilniku, na 20 korisnika moraju biti zaposleni samo jedna medicinska sestra i njegovatelj/ica), pod stalnim su nadzorom kako inspekcija tako i sindikata te sklapaju kolektivne i druge ugovore. Povrh toga, 2013. je ukinuto projektno financiranje programa pomoći i njege u kući, što je rezultiralo znatnim smanjenjem obuhvata starijih osoba programima u okviru sustava socijalne pomoći. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, kućna pomoć i njega osiguravaju se samo onim osobama čiji roditelji, supružnici ili djeca im ne mogu pružiti pomoć. U praksi, time se odgovornost brige za starije prenosi na članove obitelji. Za one koji se nemaju na koga osloniti unutar obitelji, Vlada je uz financijsku pomoć Europskog socijalnog fonda pokrenula projekt Zaželi kojim se zapošljavaju starije nezaposlene žene kao njegovateljice starijih i nemoćnih osoba u zajednici. Osim bicikla, njegovateljice uključene u projekt dobile su titulu “gerontodomaćice” i mjesečnu naknadu u iznosu minimalne plaće.
Da zaključimo – što čeka hrvatske umirovljenike 2030. u europskoj Floridi? Ukoliko se nisu sposobni brinuti o sebi i nemaju novaca za privatni dom, čeka ih neplaćena pomoć njihovih kćeri, supruga, snaha i sinova (tim redoslijedom vjerojatnosti), ili pak potplaćena pomoć njihovih susjeda na biciklima koje je financirao Europski socijalni fond. A dok su sposobni raditi, moći će se zaposliti u obližnjem selu za starije i njegovati svoje vršnjake sa Zapada.