U Hrvatskoj udruzi poslodavaca 29. studenog 2019. održana je konferencija “Odgovoran poslodavac za odgovorno roditeljstvo 2.0” u organizaciji Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama i Jutarnjeg lista, a suorganizator je bila Hrvatska udruga poslodavaca. Radi se o prezentaciji istoimenog projekta koji financira Ministarstvo za demografiju sa ciljem da se negativni demografski trendovi zaustave osvještavanjem poslodavaca o obiteljskim potrebama zaposlenika, posebno zaposlenih žena.
Istraživanje provedeno u sklopu projekta pokazalo je da se zaposlene žene zbog nemogućnosti usklađivanja poslovnih i obiteljskih obaveza i nerazumijevanja okoline na poslu odlučuju na manji broj djece. Zato ovaj projekt želi potaknuti poslodavce da iziđu u susret zaposlenicama omogućavanjem fleksibilnih radnih aranžmana poput rada od kuće i skraćenog radnog vremena. Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama dodjeljuje certifikat zvan Mamforce tvrtkama koje uvode konkretne promjene i na taj način olakšavaju balansiranje između privatnog i poslovnog života svojim zaposlenicima. Među nagrađenima certifikatom su tako Ina i A1 grupa koje svojim zaposlenicima pružaju mogućnost rada od kuće i kliznog radnog vremena kada im je to potrebno zbog brige o djeci, kao i usluge korporativnog vrtića, bazena i ostalih sportskih aktivnosti za djecu.
Naravno, radi se o zanemarivom broju pozitivnih primjera kompanija koje svojim zaposlenicima na taj način zaista mogu olakšati usklađivanje poslovnih i obiteljskih obaveza, dok mnogim roditeljima i javni vrtići ostaju nedostupni zbog manjka kapaciteta ili zbog cijene. Ono što po pitanju olakšavanja ravnoteže između posla i brige o djeci čeka većinu radnika jest implementacija europske Direktive o usklađenju privatnog i poslovnog života roditelja i skrbnika usvojena prije šest mjeseci, a koju je potrebno prenijeti u nacionalna zakonodavstva do kolovoza 2022. godine. Među glavnim ciljevima Direktive nalazi se veće uključivanje očeva u odgoj djece, pa će tako njenim usvajanjem očevi dobiti pravo na deset dana očinskog dopusta i minimalno dva mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta koji će moći iskoristiti sve do navršene osme godine djeteta. Pored toga, Direktiva će omogućiti dostupnost fleksibilnih radnih aranžmana roditeljima do osme godine života djeteta, pri čemu se misli na produženje mogućnosti rada od kuće i skraćenog radnog vremena do djetetove osme godine života.
Ukratko, Direktiva se unatoč svom nazivu zapravo više bavi pokušajem da se smanji rodna nejednakost u brizi o djeci. No u Hrvatskoj očevi već imaju pravo na neprenosivi roditeljski dopust, ali ga i dalje zanemariv broj očeva koristi, pa nije realno očekivati neko poboljšanje usvajanjem Direktive. Od promjena koje se mogu očekivati stoga preostaje produženje mogućnosti fleksibilnih radnih aranžmana do osme godine djetetova života, a sve bi to trebalo povećati ekonomsku aktivnosti žena, smanjiti izdatke za naknade za nezaposlenost i zaustaviti negativne demografske trendove.
Još je prerano za nagađanje hoće li se takva zajamčena mogućnost skraćenih radnih sati ili rada od kuće odraziti pozitivno ili negativno na žene koje ih najčešće koriste. No već je sada jasno da se iz perspektive “zaustavljanja negativnih demografskih trendova” radi samo o još jednom jalovom programu u nizu.