U zemljama na prostorima bivše Jugoslavije vladajuće garniture svako malo izađu s nekom zamisli o oživljavanju ekonomije i novom receptu razvoja. Ti recepti variraju s obzirom na ambicije, predizborne periode, naivnost ili dubinu fige u džepu. Kako reindustrijalizacija zvuči sve manje uvjerljivo, rješenja se često traže u nekim drugim sektorima. Pa tako gotovo redovito, ovisno o kabinetskim idejama, partikularnim interesima ili prikladnim motivima, kao recept posluže famozne kreativne industrije.
Eto, kultura je isto ekonomija, ako nije pod državnom patronažom, a jednostavnije je biti naprosto kreativan nego biti kreativan u kontekstu “ozbiljne” proizvodnje. Kao i u promociji startupa i u kulturi je dovoljno imati ideju, nisu potrebna velika ulaganja. Valjda iz takve “investicijske računice” proistječu takve ideje. Netko još na kakvoj konferenciji dometne da živimo u informacijskom društvu i, eto, put prema razvoju je otvoren. No, te ideje uglavnom služe kao ideološko podmazanje za zadovoljavanje interesa ovdašnjih “kreativnih klasa”.
Naime, ekonomija je i u toj “eteričnoj sferi” prilično zeznuta stvar pa se sva kreacija na kraju ipak svede na kreativno izvlačenje javnog novca. Pritom je to izvlačenje ostajalo manje-više pod podjelom onog minijaturnog dijela proračunskog kolača koji administriraju ministarstva kulture. No, novi primjer iz Srbije pokazuje kako kreativnost nema granica. Ovaj put je sa sredstvima morao uskočiti javni zdravstveni sustav jer kreativnost za zdravlje ne pita. Prema pisanju portala Nova ekonomija i podacima iz Službenog glasnika Vlade Republike Srbije, odlučeno je da se 60 milijuna dinara (oko pola milijuna eura) iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja prebaci Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu.
A sve “radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih za međunarodnu promociju inovacionih i kreativnih delatnosti i aktivnosti”. A ta promocija se konkretno odnosu na kampanju “Srbija stvara” koja promovira Srbiju po svijetu i “afirmiše vrednosti savremene Srbije – kreativnost, inovativnost i originalnost”. Iza kampanje stoji Savet za kreativne industrije koji je osnovala premijerka Ana Brnabić. Savet čine pojedinci i institucije iz “kreativnog sektora”, od Biljane Srbljanović do Exit fondacije. Očito je zafalilo novaca pa se moralo kreativno reagirati.
I ne samo da su Vlada i Savet kreativno reagirali već su prisili i one poslovično nekreativne da budu kreativni. Zdravstvo je ionako u rasulu, a ovih pola milijuna eura manje će prisiliti doktore, sestre, čistačice i pacijente da se kreativno snađu. I sad nek netko kaže da kreativne industrije ne potiču inovacije i razvoj ekonomije.