U europskom oporavku od krize sudjeluju i neke zemlje regije, posebno kada se kao pokazatelj napretka uzima pad nezaposlenosti. Zemlje regije poput Hrvatske i Srbije bilježe značajan pad nezaposlenosti, iako i dalje zaostaju za europskim prosjekom koji trenutno iznosi oko 7%. No bitna ograda kod interpretacije kretanja stope nezaposlenosti tih zemalja trebala bi biti njezina ovisnost o demografskim kretanjima i migracijama. Iako se ta činjenica često čuje u medijskim komentarima zbivanja na tržištu rada, rijetko se mogu naći detaljnije analize stvarne dinamike otvaranja radnih mjesta, što olakšava slavodobitne izjave političara koje negiraju ili zaobilaze utjecaj emigracije na nezaposlenost.
Publikacija “Tržište rada u hrvatskim županijama 2018. godine” Hrvatske gospodarske komore donosi podatke o kretanju broja n(e)zaposlenih, ali i o kretanju stanovništva u Hrvatskoj koji su ključni za smislene interpretacije trendova na tržištu rada. Pritom je kao aproksimacija broja zaposlenih osoba korišten broj osiguranika mirovinskog osiguranja. Podaci prikupljeni u publikaciji pokazuju da su pozitivni trendovi glede razine zaposlenosti neupitni – u svim županijama u odnosu na 2017. godinu porastao je broj osiguranika mirovinskog osiguranja, kao i administrativni broj zaposlenih.
Broj nezaposlenih osoba kontinuirano pada od 2014. godine, a 2018. godine u svim županijama je u odnosu na 2008. bilo manje nezaposlenih. Međutim, ključan je podatak da je samo u šest županija stopa nezaposlenosti smanjena na konto većeg rasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih – radi se o četiri županije Jadranske Hrvatske te o Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Iako je u svim županijama manje nezaposlenih u odnosu na 2008. godinu, u istom razdoblju samo u Zadarskoj županiji i Gradu Zagrebu registriran je i veći broj zaposlenih.
U većini županija stopa nezaposlenosti nije smanjena zbog rasta zaposlenosti, već zbog smanjenja nazivnika pomoću kojeg se stopa nezaposlenosti računa – radno sposobnog stanovništva. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je u 2018. godini bilo gotovo 189.000 osoba u dobi od 15 do 64 godine manje nego 2009., a 153.155 osoba, odnosno 80% te brojke čine osobe koje su u tom razdoblju emigrirale. Publikacija HGK pokazuje i regionalne nejednakosti u tom trendu: u svim županijama osim u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji smanjio se broj stanovnika u promatranom periodu.
Unatoč pozitivnim trendovima u povećanju broja zaposlenih, pad nezaposlenosti više je posljedica iseljavanja i negativnih demografskih trendova nego oporavka zaposlenosti.