rad
Makedonija
vijest

Prosvjed seksualnih radnica u Skopju

Foto: Vančo Džambaski

Ovog utorka, 17.12., na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama održan je dvanaesti po redu prosvjed seksualnih radnica u Skopju pod nazivom “Marš crvenih kišobrana”. Oko stotinu sudionica i sudionika marša nosili su otvorene crvene kišobrane, globalni simbol prava seksualnih radnica. Ove godine u fokusu marša bila je tema rodno zasnovanog nasilja, odnosno zločini iz mržnje počinjeni protiv seksualnih radnica, posebno onih transrodnih.

Iz nevladine organizacije STAR – The First Sex Workers’ Collective in the Balkans koja je organizirala prosvjed izjavili su da su u svom terenskom radu zabilježili oko sto slučajeva napada na seksualne radnice u protekloj godini, uključujući i seksualno nasilje od strane policije. Iz organizacije tvrde da je najčešći tip napada nasilje od strane članova obitelji samih seksualnih radnica. Skrenuli su pažnju da su transrodne seksualne radnice i radnici u najgorem položaju. U 2019. godini zabilježen je manji broj slučajeva napada na transrodne seksualne radnice nego u 2018. (tada ih je zabilježeno 26), no ta niska brojka rezultat je obeshrabrenosti seksualnih radnica koje ne vjeruju institucijama koje bi ih trebale štititi.

U razgovoru za makedonski feminstički portal Meduza članica organizacije STAR Lila Milik objasnila je zahtjeve prosvjednica. Budući da je prostitucija u Makedoniji ilegalna i seksualne radnice nemaju nikakvu zaštitu, žele da ih prepoznaju zakoni o radu i da imaju pristup zdravstvenim uslugama. Zalažu se za dekriminalizaciju, a ne legalizaciju prostitucije. Po njima, to je najbolji model za reguliranje seksualnog rada, jer brine o sigurnosti, zdravlju te poštivanju prava i dostojanstva seksualnih radnica i radnika. Kao pozitivan primjer navela je Novi Zeland, gdje je seksualni rad dekriminaliziran. Istraživanja pokazuju da 90% seksualnih radnika i radnica vjeruje da Zakon o dekriminalizaciji jamči njihova prava na zdravlje i sigurnost, a više od polovice ih smatra da je zbog dekriminalizacije lakše pregovarati s klijentima te da su se i stavovi policije prema njima poboljšali.