U nastojanju da se smanje radne migracije s istoka na zapad EU, Europska unija radi na tome da se uvede jedinstvena minimalna plaća. Trenutno 22 od 28 država članica EU imaju propisanu nacionalnu minimalnu plaću – sve osim Danske, Cipra, Finske, Švedske, Austrije i Italije. Prema podacima za srpanj 2019. godine, minimalne plaće u državama članicama uvelike su varirale, od 286 eura u Bugarskoj do 2.071 eura u Luksemburgu. U usporedbi sa srpnjem 2009., minimalne plaće u srpnju 2019. bile su veće u svakoj državi članici EU koja ima propisanu minimalnu plaću, osim u Grčkoj gdje je bila 14% niža.
Europska komisija planira propisati kriterije koje će vlade zemalja članica morati zadovoljiti kod određivanja minimalne plaće. U planu je da se minimalna plaća veže uz medijalnu, a ne prosječnu plaću – dok ekstremno visoki iznosi plaća “odvlače” prosjek prema gore iako je većina plaća puno niža, medijan je vrijednost koja bolje od prosjeka predstavlja sredinu, odnosno vrijednost od koje je točno polovica plaća viša, a polovica niža. Iz istog razloga, rast prosječne plaće ne mora značiti i rast nižih plaća, nego može odražavati rast gornjih platnih kategorija, dok ostale kategorije plaća mogu istovremeno čak i padati.
Glavni kriterij pri određivanju minimalne plaće bi trebao biti da ona iznosi najmanje 60 posto medijalne plaće u pojedinoj zemlji. Međutim, neke države taj prijedlog nisu dobro primile – upravo nabrojane zemlje koje nemaju propisanu minimalnu plaću, poput Danske. Prema predstavnicima Danske konfederacije sindikata, većina radnika u Danskoj ima plaću koja im osigurava pristojan standard života, zahvaljujući njihovom sustavu kolektivnog pregovaranja. Uvođenje minimalne plaće koja bi bila niža od trenutno izborene potkopalo bi učinkovitost danskog modela kolektivnog pregovaranja, navodi Konfederacija.
Hrvatska spada u grupu s najnižim minimalnim plaćama izraženima u paritetu kupovne moći, zajedno s Bugarskom, Latvijom, Estonijom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom. Prosječna plaća u Hrvatskoj u listopadu 2019. iznosila je oko 8.800 kuna, a medijalna 7.382 kuna. Od početka 2020. ona iznosi malo više od četiri tisuće kuna bruto (3.250 neto), odnosno 55 posto medijalne plaće. Da bi dosegnula planiranih 60% medijalne plaće, bruto minimalna plaća morala bi biti oko 400 kuna veća. I s takvim iznosom bi Hrvatska i dalje pripadala navedenoj skupini s najnižim plaćama po paritetu kupovne moći, što ilustrira učinkovitost donošenja ovakve odluke na smanjenje radnih migracija unutar EU.