Odlazak Nikole Gruevskog i njegove stranke s vlasti u Makedoniji prije tri godine trebao je predstavljati pravi test za tamošnje pravosuđe. Kao što je poznato, brojne afere i korupcijski skandali su bili ključan razlog okončanja desetogodišnje vladavine i dolaska socijaldemokrata na vlast. Sam Gruevski je pobjegao iz zemlje kako se ne bi suočio s optužnicama za korupciju, ali brojne optužnice su bile pripremljene i za brojne njegove kadrove.
Međutim, rezultati tih procesa nisu zadovoljavajući. Kako otkriva BIRN u svom istraživanju, ključan problem je predstavljala, a i dalje predstavlja, institucija sudaca laika. Ta institucija u različitim varijantama postoji diljem Europe, a glavna joj je funkcija povećanje javnog nadzora nad radom pravosuđa i vraćanje povjerenja građanima u njegove institucije. U Makedoniji suci laici na kaznenim sudovima brojem nadmašuju profesionalne suce. Na prvostupanjskim kaznenim sudovima, ako se u obzir uzimaju procesi na kojima eventualna kazna varira između pet i deset godina zatvora, omjer je 2:1 u korist laika, a u slučaju težih kaznenih djela 3:2.
Postoji nekoliko strukturnih problema koji ulogu sudaca laika u makedonskom pravosuđu čine krajnje ranjivom i problematičnom. Za početak, vrlo se rijetko podrobnije ispita njihov eventualni sukob interesa u pojedinim procesima, kao što je to slučaj s profesionalnim sucima. U nekim se slučajevima tek naknadno saznavalo da su suci laici i optuženici ili odvjetnici u bliskim rodbinskim vezama. Nakon što se sazna i utvrdi sukob interesa, cijeli se proces mora vratiti na početak što ostavlja prostor za brojne manipulacije. Isto vrijedi i za slučaj kad sudac laik odustane od sudjelovanja u procesu zbog nekog drugog razloga. A često se ističu zdravstveni problemi ili emigracija. Pritom Sudbeno vijeće koje imenuje suce laike nema pravo na preispitivanje razloga njihova odustajanja.
No, osim potencijalnih sukoba interesa zasnovanih na poznavanju optuženika, drugi problem predstavlja mizerna naknada koju suci laici primaju za svoj rad. Takva ih naknada čini vrlo prijemčivima za primanje mita i upletanje u koruptivne odnose. Do 2018. godine njihova je naknada iznosila tek dva eura dnevno. Tada je povišena na skoro deset eura, ali rezultati nisu pretjerano ohrabrujući. Također, prilično su, u nedostatku kandidata, olabavljeni uvjeti za postajanje sucem laikom. Prije je bio nužan fakultet, dok je sada dovoljna srednja škola. Uz to, sudac ne smije biti kažnjavan, mora imati manje od 60 godina i “dobru reputaciju”.
Eliminirani su i psihološki testovi, kao i testovi “integriteta”, kako bi se ubrzalo primanje novih sudaca. Jedino što moraju proći jest dvodnevni tečaj koji ne uključuje nikakav test. Očito je da s obzirom na sve nabrojane probleme, ovakav tip građanskog nadzora rada pravosuđa u Makedoniji ne funkcionira. To, naravno, ne znači da od nadzora treba odustati već da treba pronaći adekvatniji model.