Novi podaci Eurostata ukazuju na trend porasta cijena stambenih nekretnina i stanarina u Europskoj uniji u razdoblju od početka financijske krize do kraja 2019. godine. Na razini cijele EU, u razdoblju od početka 2007. do trećeg tromjesečja 2019., stanarine su porasle za 21%, a cijene nekretnina za 19.1%.
Stanarine su se početka 2007. do kraja 2019. povećale u 26 zemalja članica EU, a smanjile samo u dvije (Grčkoj i Cipru). Najveća povećanja zabilježena su u Litvi, Češkoj i Mađarskoj.
Obrazac kretanja cijena nekretnina manje je ujednačen: između 2007. i trećeg tromjesečja 2019. cijene nekretnina porasle su u 22, a pale u šest država članica EU. Najveći porast zabilježen je u Austriji, Luksemburgu i Švedskoj, a najveći pad u Grčkoj Rumunjskoj i Irskoj. Nakon početnog oštrog pada cijena nekretnina uslijed izbijanja krize, cijene nekretnina bile su relativno stabilne između 2009. i 2014. Početkom 2015. godine naglo su porasle i od tada se povećavaju puno bržim tempom od stanarina.
Indeks cijena nekretnina umanjenih za inflaciju potrošačkih cijena može služiti kao rano upozorenje na stvaranje nekretninskih balona. Na temelju analize prošlih ciklusa stvaranja i pucanja nekretninskih balona Europska komisija odredila je rast od 6% kao gornju, alarmantnu granicu rasta cijena nekretnina. U 2015. godini cijene nekretnina počele su rasti više od inflacije, a od 2016. godine cijene nekretnina rastu po stopi od najmanje 3% većoj od rasta inflacije. U 2018. godini cijene nekretnina su porasle više od inflacije u čak 25 zemalja EU od 28. Najveće razlike između godišnjih promjena cijena nekretnina i godišnje stope inflacije zabilježene su u Mađarskoj (+10.9%), Portugalu (+8.8%) i Irskoj (+8.3%).