U zadnjem broju znanstvenog časopisa Revija za sociologiju objavljeno je istraživanje socioekonomskih nejednakosti među intimnim partnerima u Hrvatskoj. Istraživanje je na reprezentativnom uzorku žena u intimnim heteroseksualnim vezama u Hrvatskoj provela Ksenija Klasnić, docentica na Odsjeku na sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Istraživanje je inspirirano materijalističkim feminističkim teorijskim pristupom te polazi od pretpostavke da istraživanje rodnih nejednakosti zahtijeva analizu socioekonomskog statusa žena u odnosu na njihove intimne partnere
Na temelju pet pokazatelja relevantnih za suvremeno hrvatsko društvo konstruiran je tzv. GSEI indeks (indeks rodnih socioekonomskih nejednakosti). Pokazatelji su razina obrazovanja, mjesečni prihod, status na tržištu rada, vlasništvo nekretnine i pristup automobilu obaju partnera. Rezultati pokazuju da, osim u pogledu razine obrazovanja gdje je utvrđena najniža razina nejednakosti, među partnerima postoje značajne nejednakosti, uglavnom u korist muškaraca.
Najviša razina nejednakosti među intimnim partnerima utvrđena je u vlasništvu nekretnina – većina parova (53%) živi u prostoru čiji je vlasnik muškarac ili njegova obitelj; u 28% parova partneri imaju zajedničko vlasništvo nad stambenim prostorom u kojem žive ili ravnopravno dijele troškove stanarine, a u samo 19% parova partneri žive u nekretnini čija je vlasnica žena ili njezina obitelj.
U pogledu prihoda također je izražena rodna neravnopravnost: samo 7% žena ima viši mjesečni prihod od partnera, dok u 40% parova muškarac ima znatno veće prihode od partnerice. U pogledu statusa na tržištu rada, većina je parova (65%) ravnopravna, odnosno oba partnera imaju isti status u zaposlenju. Ipak, u ostalih 35% parova muškarci imaju bolji položaj u odnosu na svoje partnerice. Iako 59% parova ne posjeduje automobil ili ga koriste podjednako, u preostalih 41% parova ga uglavnom ili isključivo koriste muškarci.
Izraženo na GSEI indeksu, rezultati pokazuju da je 18% parova potpuno rodno ravnopravno na svim dimenzijama indeksa, u 18.4% parova žena ima superioran socioekonomski položaj u odnosu na partnera, dok u 64% parova muškarac ima superioran položaj u odnosu na partnericu. Iako socioekonomske nejednakosti među intimnim partnerima u korist muškaraca prevladavaju u cijeloj Hrvatskoj, one su posebno izražene u regijama u kojima su zastupljenije tradicionalne vrijednosti (poput Slavonije i Dalmacije), kod parova koji žive u ruralnim područjima i među partnerima koji su u braku (u usporedbi s parovima koji žive u izvanbračnim zajednicama).