Agencija Ipsos u suradnji s Državnim zavodom za statistiku provela je za Hrvatsku narodnu banku Anketu o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK) 2017. godine. Na Anketu je odgovorilo 1.357 kućanstava, a podaci koji su njome prikupljeni odnose se na 2016. godinu. Uz sociodemografske karakteristike kućanstava, u anketi su prikupljeni podatci o dohotku, realnoj i financijskoj imovini te obavezama. Iako takve analize još nisu provedene, ova anketa je važna jer omogućava uparivanje podataka o dohotku s podacima o imovini. Na taj način mogla bi se dobiti višedimenzionalna slika nejednakosti, kao i detaljniji uvid u klasnu strukturu hrvatskog društva.
Željko Ivanković za ideje.hr donosi analizu podataka koji se objavljuju, kako kaže, “na kapaljku”. Među najvažnijim nalazima jest onaj o Ginijevom koeficijentu dohotka koji iznosi 0.5, dok prema podacima koji su dosad bili poznati (podaci iz EU SILC ankete) on iznosi 0.3. Podsjetimo, Ginijev koeficijent izražava nejednakost na način da više vrijednosti upućuju na višu nejednakost (vrijednost 0 bi značila odsustvo nejednakosti, a 1 potpunu nejednakost). Dakle, prema AFPK nejednakost u raspodjeli dohotka u Hrvatskoj neočekivano je velika i smješta Hrvatsku među zemlje s vrlo visokom nejednakošću, umjesto među zemlje s umjerenom nejednakošću. Budući da je pomak Ginijevog koeficijenta s 0.3 na 0.5 drastičan, HNB u bilješci uz podatak o Ginijevom koeficijentu navodi napomenu da anketa vjerojatno “djelomično precjenjuje nejednakost u raspodjeli dohotka” jer se u uzorku nalazi 7% kućanstava koja su izjavila da nemaju nikakav dohodak.
Ivanković navodi da je od Hrvatske narodne banke dobio informaciju o još jednom izračunu koji uključuje samo ona kućanstva čiji je godišnji dohodak veći od 1.300 eura, odnosno od 800 kuna mjesečnog zajamčenog dohotka. Čak i s takvim uzorkom iz kojeg je ispušteno 7% kućanstava koja navodno nemaju nikakav dohodak, Ginijev koeficijent je još uvijek izrazito visok (0.44) te smješta Hrvatsku među zemlje izuzetno visoke nejednakosti dohotka. O visokoj razini nejednakosti govori i podatak iz AFPK o tome da čak 85% kućanstava ima niži dohodak od prosječne neto plaće koja je u godini anketiranja bila 5985 kuna (700 eura).
Podaci AFPK, osim uvida u nejednakost dohotka, također omogućavaju analizu nejednakosti u imovini za što dosadašnji izvori podataka nisu bili dovoljno kvalitetni. Ti podaci upućuju na posebno visoku nejednakost u financijskoj imovini (Ginijev koeficijent 0.88) i nešto nižu, ali i dalje visoku nejednakost u realnoj imovini (Gini 0.59), unutar koje se ističe raspodjela imovine od samozapošljavanja (Gini 0.99). Ivanković ističe činjenicu da se podaci o raspodjeli financijske imovine vrlo blisko podudaraju s podacima iz drugih izvora, što daje dodatni legitimitet uzorku i podcrtava važnost nalaza o visokoj nejednakosti u dohotku.