Njemačka vlada jučer je usvojila nacrt zakona o tzv. temeljnoj mirovini (Grundrente) kojom će se povećati mirovine onima koji usprkos dovoljnom radnom stažu i uplaćivanju u mirovinski fond imaju niska primanja. Radi se o osobama koje su radile na loše plaćenim pozicijama ili onima koje su radile skraćeno radno vrijeme, zbog čega su njihove uplate u mirovinski fond bile niže od prosjeka. Savezni ministar rada Hubertus Heil nakon jučerašnjeg sastanka kabineta izjavio je da je to vjerojatno najveći socijalni projekt ovog izbornog razdoblja te da će temeljna mirovina Njemačku učiniti društveno pravednijom. Istaknuo je da će uvođenje temeljne mirovine posebno poboljšati društveni položaj starijih žena, najviše onih koje su radile na loše plaćenim poslovima.
Prije postignutog dogovora među koalicijskim partnerima, stranke vladajuće koalicije sukobile su se oko nužnih preduvjeta za dobivanje temeljne mirovine. Pobijedio je SPD koji se zalagao za to da prihodi (postojeća mirovina ili prihod od iznajmljivanja nekretnina) budu jedini kriterij za dobivanje temeljne mirovine, dok se CDU zalagao za stroži kriterij, tj. uvođenje imovinskog cenzusa uz prihodovni. Pravo na temeljnu mirovinu imat će umirovljenici s najmanje 33 godine staža. Primjena će početi 1.1. 2021. godine, a odnosi se i na one koji su već u mirovini, kao i na buduće umirovljenike. Potpuna temeljna mirovina isplaćivat će se onim umirovljenicima čiji mjesečni prihod iznosi maksimalno 1.250 eura za samce, ili 1.950 eura za parove. Za umirovljenike s višim prihodima visina dodatka na mirovinu određivat će se ovisno o visini postojećih prihoda i količine radnog staža, no temeljna je logika ta da će najveći dodatak na mirovinu dobiti oni koji su radili za minimalnu plaću i kojima prijeti siromaštvo u starosti. Ministar Heil naveo je primjer umirovljenice koja je 40 godina radila kao frizerka na minimalcu, za koju bi se mirovina trebala povećati s 512 na 960 eura mjesečno. Kako bi se izbjeglo povećanje doprinosa za mirovinsko osiguranje, u nacrtu zakona previđeno je da bi se troškovi uvođenja temeljne mirovine od otprilike 1.3 milijarde eura u prvoj godini financirali povećanjem saveznih subvencija za mirovinsko osiguranje.