Eurostat je objavio podatke o osobama u dobi od 20 do 64 godine koje žive u prenapučenim kućanstvima, odnosno kućanstvima u kojima broj soba ne odgovara veličini kućanstva. Stopa prenapučenosti kućanstva često je usko povezana s niskim prihodima i drugim indikatorima poput društvene isključenosti i materijalne deprivacije. Budući da je kvaliteta i cijena stanovanja jedan od ključnih elemenata integracije imigranata, podaci su prikazani prema različitim kategorijama državljanstva kako bi se moglo odvojiti državljane EU od ostalih.
Dok je u 2018. godini 17% državljana EU i 20% stranih državljana EU (tj. državljana Europske unije koji trenutno borave u drugoj zemlji EU) živjelo u prenapučenim kućanstvima, stopa je osjetno viša za građane koji nemaju europsko državljanstvo – 35%. Stopa prenapučenosti kućanstava za građane koji nemaju europsko državljanstvo bila je najviša u Bugarskoj (60%), Hrvatskoj (59%), Poljskoj (56%), Grčkoj (55%) i Italiji (54%). Najniže stope zabilježene su na Malti (8%) i Cipru (5%). Za strane državljane EU stopa prenapučenosti bila je najviša u Grčkoj i Italiji (obje 45%).
Najviše stope prenapučenosti kućanstava državljana pojedinih zemalja zabilježene su u Rumunjskoj (47%), Bugarskoj (44%), Latviji (42%) i Hrvatskoj (41%), dok su najniže bile na Cipru (2%) i u Irskoj (1%).