Ako išta zahtijeva koordiniranu međunarodnu reakciju onda je to epidemija korona virusa. Međutim, sve do jučer od institucija Europske unije nismo čuli ni riječ. Kao što je Guardian primijetio, tišina iz Bruxellesa mogla bi biti jednako štetna kao tišina praznih talijanskih trgova. No, sinoć je ipak održan prvi sastanak u obliku video-konferencije na kojem su sudjelovali predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen, guvernerka Europske centralne banke Christine Lagarde, predsjednik Eurogrupe Mario Centeno te čelnici 27 država članica.
Sastanak je, prema izvještaju koji donosi Politico, trajao nešto više od tri sata. Međutim, teško je procijeniti eventualnu učinkovitost zaključaka i nerazrađenih mjera koji bi trebali umiriti javnost, ojačati zdravstveni sustav i apsorbirati ekonomske šokove. U obraćanju medijima nakon sastanka, Michel i von der Leyen su najavili ustanovljenje svakodnevne komunikacije između ministara zdravstva i onih unutarnjih poslova država članica, kao i da će Komisija aktivno sudjelovati u stvaranju zaliha nužne medicinske opreme te njenoj proizvodnji i distribuciji sukladno potrebama.
Pored tih neposrednih reakcija, najavljuje se i promjena regulatornog okvira koja bi državama članicama trebala osigurati veće kapacitete u borbi s epidemijom, s posebnim naglaskom na fiskalne kapacitete. Detalje tih promjena još ne znamo, ali von der Leyen je natuknula da će se Komisija zapravo “odreći” nekih fiskalnih pravila kao što je na primjer zabrana državne pomoći privatnim kompanijama. Hoće li se, recimo, privremeno suspendirati mastriške odredbe o ograničenjima deficita i javnog duga, tek treba vidjeti. Cijeli plan će biti izložen Eurogrupi, tj. ministrima financija država članica, u ponedjeljak. Do tada, pak, sve ostaje na razini špekulacije, barem što se tiče razmjera promjene.
Od ono nešto konkretnijih stvari valja naglasiti i da će Komisija oformiti stručni tim epidemiologa i virologa koji će biti na usluzi nadležnima u državama članicama te da će odmah osloboditi 7,5 milijardi eura iz nepotrošenih fondova za suzbijanje virusa. Međutim, taj će koordinirani napor koji pomalo djeluje kao PR nastojanje Europske unije da se prikaže kao nekakav faktor nužno naići na neke prepreke iz domene “nacionalnih interesa”. Najavljeni angažman Komisije u distribuciji nužnih medicinskih sredstava će se teško ostvariti u relevantnoj mjeri ako Njemačka ne odustane od restrikcije izvoza zaštitne opreme ili ako Francuske ne odustane od istih namjera po pitanju maski za lice. A zasad ne postoje naznake da bi do odustajanja moglo doći.
Ovisno o trajanju epidemije i posljedicama, EU bi mogla iskusiti dodatni rast nepovjerenja. Već i sada se može steći dojam da jučerašnji istup neće djelovati pretjerano umirujuće na građane. Ne samo zato što dolazi relativno kasno, već zato što EU institucije ionako nemaju tu reputaciju. No, treba sačekati ponedjeljak i vidjeti kolike se zapravo promjene fiskalnih promjena spremaju. Ako se bude radilo o njihovoj značajnoj relaksaciji i fleksibilizaciji, možemo postaviti pitanje zašto se nešto slično nije poduzelo i u vrijeme financijske krize. Može ideološka i fiskalna relaksacija ako je uzrok krize egzogen – virus, ali ne može ako je endogen – lijeni Grci?