Harvey Weinstein, jedan od najmoćnijih holivudskih producenata, na sudu u New Yorku ove srijede je pravomoćno je osuđen na 23 godine zatvora zbog silovanja i seksualnih napada. Protiv Weinsteina svjedočilo je šest žena, a proglašen je krivim za seksualni napad na bivšu asistenticu Miriam Haleyji 2006. godine te za silovanje glumice Jessice Mann 2013. godine. Iskazi ostalih svjedokinja imali su status svjedočanstava o prethodnim prijestupima koja je počinio izvan države New York ili previše davno da bi se procesuirala, ali su poslužili da bi se ustanovio obrazac ponašanja. Većina svjedokinja doživjela je slično iskustvo – Weinstein bi ih pozvao na poslovni sastanak gdje bi ih napao nakon što su ostali nasamo, ponekad ih uvjeravajući da je to način na koji glumice uspijevaju. Weinstein je oslobođen krivnje po najtežoj točki optužnice po kojoj je mogao dobiti doživotni zatvor, no obrana smatra da je i ova presuda praktički doživotni zatvor za Weinsteina koji ima 67 godina i u izrazito je lošem zdravstvenom stanju.
Iako se o Weinsteinovim napadima neformalno pričalo desetljećima, u listopadu 2017. godine nekoliko žena javno ga je optužilo za seksualne napade i uznemiravanje. New York Times i New Yorker prvi su objavili svjedočanstva nekih od Weinsteinovih žrtava, a od tada je u javnost izišlo više od 90 žena s optužbama da ih je seksualno uznemiravao. Te su optužbe pokrenule i #MeToo kampanju protiv seksualnog uznemiravanja u sklopu koje su brojne žene izašle u javnost sa svjedočanstvima o drugim muškarcima koji su na sličan način koristili svoju poziciju moći, poput Billa Cosbyja i Bretta Kavanaugha.
Weinstein je na sudu prije objave finalne presude izjavio da žali zbog cijele situacije i da će vrijeme u zatvoru provesti pokušavajući postati boljom osobom. Međutim, pokret #MeToo usporedio je s progonom komunista u periodu makartizma, a sebe sa scenaristom Daltonom Trumbom koji je osuđen na zatvorsku kaznu i stavljen na Holivudsku crnu listu nakon što se priključio Komunističkoj partiji SAD-a. Slične argumente o pokretu MeToo osim od drugih počinitelja seksualnih napada, moglo se čuti i od gostiju HRT-ove emisije “Kultura s nogu” prikazane 11. ožujka, na dan donošenja presude Weinsteinu. Prema objavama na društvenim mrežama, gosti emisije usporedili su #MeToo pokret s progonom “vještica” iz Salema, doveli u pitanje optužbe protiv Weinsteina, Romana Polanskog i Woodyja Allena, konstatirajući da je “vrlo tanka linija između toga tko je tu zaista silovan, a tko je pokušao zapravo preko kreveta dobiti ulogu”.
Upravo je to bio i argument Weinsteinove obrane, s obzirom na to da su svjedokinje imale kontakt s Weinsteinom prije, a neke i nakon napada, a mnoge se nisu pokušale fizički obraniti. Weinstein je izjavio da je on odnose sa svjedokinjama smatrao sporazumnima. Srećom, sudac James Burke smatrao je doživljaj koji su o tim odnosima imale brojne žrtve pouzdanijima od njegovog. S obzirom na proširenost mitova o silovanju, na suđenje je pozvana forenzička psihijatrica Barbara Ziv, specijalizirana za rad sa žrtvama seksualnih napada. Ziv je održala izlaganje za porotu u kojem je objasnila da je uobičajeno da žrtve ne prijavljuju seksualne napade policiji, da se zbog šoka i/ili straha od nasilja ne odupiru tijekom napada, kao i da održavaju kontakt s počiniteljima nakon samog napada.
Svjedočanstvo Barbare Ziv saželo je lekciju koju sudionice pokreta #MeToo pokušavaju raširiti: kako se žrtve uopće zateknu u opasnim situacijama, kako reagiraju na napad kada se on dogodi i kako kompleksnost odnosa žrtava i počinitelja ne mijenja činjenicu da su se napadi dogodili.