Europska konfederacija sindikata (ETUC) ističe da je pandemija koronavirusa razotkrila štetne posljedice za javno zdravstvo do kojih su doveli rezovi naknada za bolovanja. Takve rezove uvela je većina zemalja članica EU od izbijanja financijske krize 2008., što pokazuje izvještaj Europske komisije. Dvadeset dvije članice smanjile su sredstva za naknade za bolovanja u periodu nakon izbijanja krize u usporedbi s predkriznim periodom. Najveće rezove uvele su države koje su bile najviše pogođene mjerama štednje: Grčka (-7.2% izdvajanja godišnje), Španjolska (-2.3%), Cipar (-1.9%), Irska (-0.9%) i Italija (-0.5%).
Smanjenje sredstava namijenjenih za naknade za bolovanja dovelo je do smanjenja njihovih iznosa, pooštravanje uvjeta za dobivanje bolovanja i skraćivanje dozvoljenog razdoblja bolovanja. Na primjer, reforme u Mađarskoj rezultirale su time da se broj osoba koje su bile na bolovanju između 2005. i 2013. prepolovio, a u istom periodu je broj dana provedenih na bolovanju smanjen za 17 milijuna.
ETUC upozorava da rezovi u polju naknada za bolovanja predstavljaju ozbiljan rizik za javno zdravstvo, s obzirom na to da znatan broj ljudi odlazi na posao kada su bolesni jer si ne mogu priuštiti gubitak prihoda ili riskirati da izgube posao. ETUC u svojoj rezoluciji poziva Europsku komisiju i nacionalne vlade da ispune sljedeće zahtjeve:
1. Svi radnici, uključujući samozaposlene i one u nesigurnim oblicima rada, kao i one koji moraju ostati kod kuće da bi se brinuli o članovima obitelji koji su bolesni ili u karanteni (većinom žene), moraju imati pravo na uzimanje bolovanja bez straha od gubitka radnog mjesta ili prihoda
2. Svim radnicima koji budu otpušteni ili izgube prihode tijekom karantene mora se osigurati financijska pomoć
3. Ulaganja u javni zdravstveni sustav i radnike u zdravstvu moraju se povećati
4. Europska unija mora osigurati financijska sredstva za pomoć najteže pogođenim državama, uključujući Italiju.