U Hrvatskoj je procijenjeno da se zbog korona virusu u lošem položaju našlo poslovanje oko 70.000 tržišno orijentiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), oko 2.250 poljoprivrednih obrta, oko 360 poljoprivrednih zadruga te oko 3000 ribarskih obrta, a u problemima je i znatan broj odobrenih i registriranih subjekata u poslovanju s hranom i u poslovanju s hranom za životinje. Ipak, problemu se staje na kraj kontroliranim otvaranjem specijaliziranih trgovina na tržnicama.
Ništa bolje nije ni u drugim EU zemljama. Francuska i Njemačka pozvale su tisuće ljudi koji su poslani kući s posla zbog krize s korona virusom da pomognu tamošnjim farmama smanjiti nedostatak sezonske radne snage uzrokovane zatvorenim granicama i nemogućnošću putovanja.
Poljoprivrednici u tim zemljama strahuju od propasti usjeva tokom ljeta jer ih neće imati tko pobrati. S druge strane, Bugarska pak javlja da se u protekla dva tjedna u zemlju vratilo više od 200.000 radnika. S manjkom radnika s istoka Unije, Zapadna Europa morat će u polja upregnuti ljude koji trenutno ne mogu raditi ugostiteljske ili korporativne poslove u gradovima, stoga apeliraju na njih da “zamijene zatočenost u gradovima seoskim poslom”.
Radnici migranti
U utorak je na javnoj televiziji apel građanima uputio francuski ministar poljoprivrede, objasnivši kako toj zemlji trenutno postoji 200.000 poljoprivrednih radnih mjesta koje treba popuniti. S tim ciljem pokrenuli su internetsku platformu preko koje će zapošljavati radnike za poljoprivredu. Posebno je apelirao na radnike u restoranima i sličnim poslovima koji ne mogu posao obavljati od kuće. Nijemci također ciljaju na radnike iz ugostiteljstva i studente te naglašavaju da im trenutno nedostaje 300.000 radnika na farmama. Apelima se priključila i Velika Britanija koja smatra da police britanskih trgovina ne smiju biti prazne i da posađene poljoprivredne kulture ne smiju propasti.
Ukoliko Europa ne uspije pobrati već zasađene kulture, problem s opskrbom hrane u narednim mjesecima mogao bi se samo pogoršati. Takav scenarij je višestruko loš: propala bi nezamisliva količina hrane koja bi se koji mjesec kasnije mogla pretvoriti u prekinuti ekonomski lanac i u posebno ugroženim slučajevima i u glad najugroženijih dijelova društva. Ovo se posebno odnosi na voće i povrće te presadnice.
I dok se Europa priprema na novi šok: činjenicu da njezini građani ne žele raditi nisko plaćene poljoprivredne poslove, povrat stanovništva na Balkan mogao bi doprinijeti lokalnim ekonomijama. U međuvremenu, tisuće i tisuće smrznutih i izgladnjelih izbjeglica čeka pred vratima EU da se ona otvore. Moguće je da će na kraju ti neželjeni gosti spasiti europske želuce, jer kada otvoriti vrata izbjeglicama ako ne sada?