Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation, ILO) prati utjecaj mjera uvedenih za suzbijanje širenja korona virusa na tržišta rada diljem svijeta u posljednjih nekoliko tjedana. U posljednjem se izvještaju ističe da mjere za sprečavanje širenja korona virusa imaju štetne posljedice za otprilike 81% radnika diljem svijeta, odnosno na otprilike 2.7 milijardi radnika. U izvještaju se tvrdi da su tržišta rada puno jače pogođena krizom nego što se u početku pandemije prognoziralo, te da svjedočimo najtežoj globalnoj krizi od početka Drugog svjetskog rata. Sektori koji su najviše izloženi krizi su trgovina na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačka industrija, umjetnost, zabava i rekreacija, poslovanje nekretninama.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) procijenila je da je dosad samo u Europskoj uniji 4 milijuna ljudi izgubilo posao od početka krize, dok je više od 7 milijuna radnika na čekanju. U nedostatku podataka o izgubljenim radnim mjestima na globalnoj razini, autori izvještaja uzeli su podatke o broju radnih sati koje su “preveli” u procjenu izgubljenih radnih mjesta. Na taj način dobivena je i procjena budućeg smanjenja ukupnih radnih sati za drugi kvartal 2020. godine od 6.7%, što predstavlja gubitak od još otprilike 195 milijuna radnih mjesta. Broj uništenih radnih mjesta u ostatku 2020. godine ovisit će o brzini oporavka ekonomije, ali i o učinkovitosti mjera za poticanje potražnje na tržištu rada, odnosno mjera za očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta. Novi gubici radnih mjesta i smanjenja radnih sati događat će se u sektorima koji su najteže pogođeni u dosadašnjem tijeku krize, u kojima je zaposlena 1.25 milijarda radnika (38% globalne radne snage). No najgore će proći radnici u zemljama u razvoju kojima prijeti siromaštvo jer često rade u neformalnoj ekonomiji i nemaju zdravstvenu i socijalnu zaštitu kakvu imaju formalno i trajno zaposleni radnici u razvijeni(ji)m ekonomijama.
U mnogim zemljama uvode se planovi prilagodbe i očuvanja radnih mjesta poput skraćivanja radnih sati i stavljanja radnika na čekanje tokom kojeg radnici dobivaju novčanu naknadu, a poslodavci su oslobođeni uplaćivanja doprinosa. Kako bi se ublažile posljedice krize na tržište rada Europska komisija osmislila je krizni fond za zaštitu radnih mjesta SURE (Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency), čija je svrha djelomično financirati naknade za nezaposlene i privremene “plaće” za radnike na čekanju kako bi se smanjio broj otkaza i gubitak prihoda za kućanstva. Uvođenje ovog fonda na razini cijele EU, osim ILO-a, zahtijeva i Europska konfederacija sindikata, a o načinu njegovog financiranja odlučivalo se ovog tjedna na sastanku Eurogrupe. Sinoć je na drugom sastanku odlučeno da će fond SURE biti financiran zajmovima putem Europskog stabilizacijskog mehanizma, a pristup fondu će imati i zemlje članice koje nisu dio eurozone.