Ujedinjeni narodi izdali su upozorenje da svijetu prijeti glad “biblijskih proporcija” uzrokovana pandemijom koronavirusa. Stoga su potrebne hitne mjere kako bi se izbjegla katastrofa. Dok su jesenska sjetva i proljetna žetva za sada osigurala lanac opskrbe hranom, problem bi mogao nastati zbog aktualnog manjka radne snage na proljetnim sjetvama te posljedično – jesenskim žetvama. Ujedinjeni narodi upozoravaju da vrijeme nije na našoj strani.
U izvješću Ujedinjenih naroda procjenjuje se da bi se broj ljudi kojima prijeti glad mogao udvostručiti sa 135 milijuna na više od 250 milijuna. Rizik je najveći u deset zemalja zahvaćenih klimatskim promjenama, ekonomskom krizom i sukobima, to su Afganistan, Etiopija, Haiti, Jemen, Južni Sudan, Kongo, Nigerija, Sirija, Sudan i Venezuela. Afrika je dakle posebno izložena. Već prošle godine u Južnom Sudanu prehrambena kriza pogodila je 61 posto stanovništva. Ove godine, stvar će biti još i gora budući da su najezde skakavaca, koje već mjesecima stvaraju probleme, pokosile većinu uroda. Osim toga, tu je i uvijek prisutna suša. Neke od najvećih izvoznica pšenice već su zabranile izvoz, a mljekari diljem svijeta prolijevaju mlijeko u nemogućnosti da ga prodaju. Zemlje bi uskoro mogle početi ovisiti same o sebi.
Osim nedostatka prehrambenih proizvoda, tu je i problem radnika koji su u pandemiji ostali bez posla i vjerojatno kroz nekoliko mjeseci, neće moći sebi priuštiti hranu. U Europi, poseban problem prijeti Velikoj Britaniji koja i ovako uvozi većinu hrane, a trenutno pati od snažnog manjka radne snage uzrokovane epidemijom. Sigurnost hrane u Velikoj Britaniji ovisit će stoga o dobrosusjedskim odnosima s Europskom unijom i uklanjanju potencijalnih trgovinskih zapreka proizišlih iz nepostojanja dogovora između ovih zemalja.
Europa kratkoročno sigurna
Europska komisija izdala je ovog mjeseca Kratkoročni pregled europskog poljoprivrednog tržišta u kojem se ističe kako je Europa za sada sigurna, budući da je agrikulturni sektor trenutno manje pogođen posljedicama epidemije od drugih područja ekonomije. Ipak, naglašava se da je logistika usko grlo europskog lanca opskrbe hranom te da bi potencijalni i krucijalni problem mogao biti i manjak radne snage na europskim poljima. Problem manjka radne snage u narednim žetvama mogao bi nastati u radnointenzivnim industrijama poput berbi voća i povrća. Također, nemogućnost plasmana mlijeka i mliječnih proizvoda moglo bi dovesti do orijentacije na proizvode s dužim rokom trajanja, poput proizvodnje sireva i mlijeka u prahu.
S druge strane, navodi Komisija, zalihe hrane diljem EU na izrazito su visokim razinama, a žetve su obećavajuće: troškovi su pali zbog historijsko niskih cijena energenata. Očekuje se da će se to preliti i na pad cijena (mineralnih) gnojiva. Za ovaj resurs, EU ovisi o uvozu iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine te sjeverne Afrike (Maroko i Alžir). Mikronutrijente i zaštitnu opremu za farme, EU uvozi iz Kine. Najviše će vjerojatno stradati mesna industrija – što zbog zaustavljenih protoka roba iz Južne Amerike, što zbog ekoloških zahtjeva nužnih za ublažavanje klimatskih promjena. To znači da bi cijena mesa mogla porasti. Tu su dakako i problemi poput svinjske gripe, zbog čega je ograničen i uvoz mesa iz nekih afričkih zemalja.
Što se Hrvatske tiče, ova zemlja ima 40.000 hektara neiskorištenog zemljišta i teoretski može prehraniti 11 milijuna ljudi. No, ovdje ne postoji nikakva strategija da se na tim poljima zaposli oko 35.000 ljudi koji su od početka epidemije ostali bez posla (u drugim sektorima). Alternativa je dakako, puštanje migranata koji umiru na vanjskim granicama Unije, u EU, da rade na poljima. Umjesto toga, nove ogromne i prekrasne parcele planiraju se dati u zakup za golf terene. Kao nijedan golf-teren ranije, ni ovaj najnoviji projekt neće uspjeti, ovaj put aktivisti se neće morati ni truditi, jer turizam nikad više neće imati istu gospodarsku važnost kakvu je imao do prije nekoliko mjeseci.