U doba zaoštravanja klimatskih promjena, ekološki aktivisti svjesni njihovih posljedica, sve intenzivnije, često i svojim životima, brane prirodna bogatstva od raznih krivolovnih i drugih ilegalnih aktivnosti. Premda obično o prijetnjama takvim ljudima i organizacijama čitamo u međunarodnom tisku, pogotovo o eko-aktivistima likvidiranima na područjima Južne Amerike, više slične opasnosti ne moramo tražiti preko oceana. Prošloga je tjedna izviješteno o požaru na zaštićenom Skadarskom jezeru, tradicionalnoj sponi kriminalnih aktivnosti na relaciji Crna Gora – Albanija. Na crnogorskom teritoriju jezera zapaljena je ribarska kućica ribočuvara iz nevladine organizacije “Carp Security” koja se bavi sprečavanjem krivolova šarana u vrijeme mriješćenja te vrste ribe (od sredine ožujka do sredine maja).
Krivolovce je naljutila “drskost” ekoaktivista koji noću patroliraju jezerom, vade ribarske mreže te oslobađaju ulovljene ribe. Radi toga su zapalili ribarsku kućicu u mjestu Malo Blato, poslavši poruku otvorene prijetnje, ne samo aktivistima, nego i Nacionalnom parku Crne Gore koji upravlja zaštićenim Skadarskim jezerom. Ipak, aktivisti se nisu dali prestrašiti, već su dan nakon požara uklanjali nove ribarske mreže. A isto su poručili i medijskim kanalima. Ističu kako se “broju prijetnji nad njima niti ne zna broja” te kako je preostalo samo “da im stave metak u glavu”. Tinjajući sukob krivolovaca i aktivista traje već neko vrijeme, pri čemu prvi potonjima lome kola, buše gume, buše brodove, prijete verbalno i fizički i slično.
Iz mreže organizacija Koalicija za održivi razvoj (KOR), zatražili su ostavku ravnatelja javnog poduzeća Nacionalni park Crne Gore, tijela zaduženog za upravljanje svim nacionalnim parkovima u zemlji. Ravnatelj Elvir Klica je, prema mišljenju KOR-a, “nebrojeno puta pokazao da nedomaćinski upravlja nacionalnim dobrom koje mu je povjereno i da nije dorastao izazovu da upravlja najvažnijim resursom koji Crna Gora ima.” I zaista, kriminal se na Skadarskom jezeru odvija neometano, ponekad svega 50-ak metara od upravne zgrade Parka. Kako bi upozorili na to, aktivisti su napravili performanse i angažirali Osnovno državno tužiteljstvo kako bi im prenijeli informacije o ilegalnim aktivnostima. No, umjesto pomoći u borbi protiv kriminala, sami su dobili kaznenu prijavu zbog nedozvoljenog performansa. I to usprkos tome što su predali i snimke napada jednog od nadzornika na svog volontera koji je pokušavao spriječiti krivolov. Umjesto nadzornika i krivolovca, prijavu je zaradio aktivist, a ova dvojica nisu ni sankcionirana.
Park naime nadgleda svega 16 nadzornika, od kojih je u svakom trenutku polovica mjesecima na bolovanju, a neki čak i po godinu dana. Njihov posao, često i o svome trošku odrađuju aktivisti-volonteri. Krivolovci su pritom i bolje opremljeni od NP-a, imaju brže brodove i teško ih je uhvatiti. Usprkos propisanim financijskim kaznama od 20.000 eura i zatvorskima do tri godine, za krivolov na Skadarskom jezeru, rijetko je koji prekršitelj procesuiran. Na ogromne propuste države u ovom polju, prošle je godine upozorila i Europska komisija u svom Izvještaju o napretku CG na putu prema EU. Komisija smatra kako u Crnoj Gori ekološki aktivizam postaje sve opasnija zadaća te upozorava državu da hitno zaštiti takve skupine ljudi.
Iz Koalicije za održivi razvoj smatraju kako je nužno: “Suspendovati sve nadzronike NP Skadarsko jezero, kao i direktora Nenada Ivanovića kako bi se istražila eventualna povezanost između nadzornika i krivolovaca, na koju javnost već godinama ukazuje a nadležni ćute. Pojačati policijske patrole i nadzor pristupnim putevima ka Skadarskom jezeru i zaštititi NVO aktiviste koji se bore protiv krivolova. Povećati broj inspektora za slatkovodno ribarstvo i izmijeniti zakonodavstvo tako da se krivolov prepozna kao teško krivično djelo a ne da se krivolovcima pišu prekršajne prijave i da im se oprema i aparatura za krivolov vraća. Direktor JP NPCG Elvir Klica hitno mora podnijeti ostavku, jer je nebrojeno puta pokazao da nedomaćinski upravlja nacionalnim dobrom koje mu je povjereno i da nije dorastao izazovu da upravlja najvažnijim resursom koji Crna Gora ima. Mora se reagovati već danas, jer sjutra može biti kasno.”
Skadarsko jezero je najveće jezero u Crnoj Gori i na Balkanu s površinom od 369.7 km² (od toga Crnoj Gori pripada 221 km a Albaniji (Shkoder) oko 148 km²). Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 kilometara, a širina na nekim mjestima 14 kilometara. Dubina od 4 do 6 metara, a sve dalje što se ide ka zapadnome brijegu još je veća. Prema godišnjim dobima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more. Prepuno je otočića na kojem se nalaze brojna vrijedna arheološka nalazišta i vrijedna kulturna baština. Na Skadarskom jezeru nalazi se i jedino stanište pelikana na jugu Europe.
Leglom kriminala postalo je tokom ratova u Jugoslaviji iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se zbog raspada Jugoslavije i brojnih sankcija, ova velika površina vode pokazala idealnom za šverc roba poput alkohola, goriva, odjeće i droga, na relaciji Albanija – Crna Gora. To se nastavilo do pada Slobodana Miloševića i osamostaljenja Crne Gore od Srbije 2006. godine, kada su šverceri promijenili djelatnost i postali krivolovcima, posebno šarana koji se smatra ribljom delicijom.