Iako zabranu rada trgovina nedjeljom u Hrvatskoj podržavaju i sindikati i vanparlamentarne lijeve političke opcije, monopol na tu temu je ipak u rukama klerikalne desnice. To je bilo vidljivo i u potezu Kriznog stožera koji je u prilagođavanju epidemioloških mjera razvoju situacije odlučio (privremeno) zabraniti rad trgovina nedjeljom. Oni su izbor dana pravdali pragmatičnošću, ali svi su kritičari u tom potezu vidjeli predizborni ustupak HDZ-a klerikalnoj desnici. Drugim riječima, radi se o jedinom radničkom pitanju o kojem desnica ima što za reći.
U Sloveniji je situacija pak drukčija. Samo pitanje rada trgovina nedjeljom nije politički vezano isključivo za Katoličku crkvu i njene političke satelite. To se najbolje vidjelo jučer na predstavljanju novog zakonskog prijedloga o zabrani rada nedjeljom. Prijedlog je potekao od Sindikata radnika u trgovini, a za njegovu parlamentarnu artikulaciju bila je zadužena stranka Ljevica. Međutim, tema nije nipošto nova i različite političke opcije su kroz nedavnu povijest nastojale intervenirati u tom smjeru. Još 2003. godine bio je održan referendum o zabrani rada nedjeljom koju je većina birača podržala, ali kasnije su se predstavnici trgovačkog kapitala žalili Ustavnom sudu i na kraju je postignut svojevrsni “kompromis”. Time je zapravo narodna volja osujećena.
Narednih je godina ta tema često dolazila u fokus političkih rasprava, predlagali su se zakonski amandmani, ali ništa presudno nije bilo učinjeno. Na jučerašnjem predstavljanju zakonskog prijedlog Ladi Rožič, generalni tajnik sindikata, napomenuo je da se radi o volji zaposlenih u sektoru bez obzira na političku pripadnost i da je krajnje vrijeme da se uvaži volja birača jasno izrečena još prije 17 godina. Zahvalio se Ljevici na podršci i pomoći, a koordinator stranke, Luka Mesec, pozvao je sve parlamentarne stranke da daju podršku njihovom prijedlogu i da se to pitanje konačno razriješi. Istaknuo je da radna nedjelja tisućama radnika u sektoru unazadila kvalitetu života te da je pandemija pokazala da su potrošačke navike stvar društvenog dogovora koji se uvijek može mijenjati i da zatvorene trgovine nedjeljom nisu kupcima ugrozile njihovu kvalitetu života.
Gotovo većina parlamentarnih stranaka se već izjasnila pozitivno o prijedlogu, uključujući i samog premijera Janeza Janšu. Naravno, protiv su predstavnici trgovačkog kapitala koji smatraju da bi se trebali posvetiti izlasku iz krize, a ne zabrani rada. I pritom su dodali standardnu ucjenu: ako se zabrani rad nedjeljom, morat ćemo otpuštati radnike. Tajnik Rožić je već na te ucjene odgovorio tvrdnjom da u sektoru ionako nedostaje radnika i da se manjak radne snage kompenzira studentskim i agencijskim radom. Tako da su prijetnje otkazima zapravo prazna priča. Također, spomenuli su i problem navodne nelojalne konkurencije u vidu benzinskih crpki i malih trgovina koje bi po zakonskom prijedlogu nastavile raditi nedjeljom. Rožić smatra da su cijene u tim trgovinama veće nego u velikim trgovačkim centrima i da se kupci neće odlučivati za velike nedjeljne kupovine na tim mjestima.
Preostaje još za vidjeti u kojem će obliku zakonski prijedlog doći pred parlament i koji će se amandmani usvojiti. Zato iz Sindikata Lidl Slovenija upozoravaju da neradna nedjelja ne smije ići nauštrb uvjeta rada u preostalim danima. Neradna nedjelja je jedan od oblika snižavanja pritiska na radnike, ali i u preostalim radnim danima treba braniti radničko zdravlje od profitno uvjetovanih zahtjeva za povećanjem produktivnosti i bržim tempom rada.