Eurostat je objavio podatke o priuštivosti stanovanja u Europskoj uniji. Ključan podatak je tzv. stopa preopterećenosti troškovima stanovanja, koja pokazuje udio stanovništva koji živi u kućanstvima koja troše više od 40% svojih raspoloživih prihoda na stanovanje. Za 2018. godinu ta stopa u EU iznosi 9.6%, a među zemljama EU postoje velike razlike: u 11 zemalja članica samo 6% stanovništva živi u kućanstvima preopterećenima troškovima stanovanja i pri dnu liste su Malta (1.7%), i Cipar (2% stanovništva). Stanje je nešto lošije od prosjeka u Rumunjskoj, Njemačkoj, Danskoj i Bugarskoj (oko 10% stanovništva), a u Grčkoj je čak 40% stanovništva preopterećeno troškovima stanovanja.
Udio stanovništva koji živi u kućanstvima preopterećenim troškovima stanovanja u EU u 2018. bio je znatno veći među podstanarima nego među vlasnicima nekretnina. Dok 25.1% podstanara koji žive u stanovima s tržišnom cijenom troši više od 40% svojih mjesečnih prihoda na stanovanje, to je slučaj sa samo 4% vlasnika nekretnina s hipotekom ili stambenim kreditom.
Čak 17% podstanara koji unajmljuju nekretnine po tržišnoj cijeni živi u kućanstvima koja troše više od polovice svojih prihoda na stanovanje. U Grčkoj, gotovo dvije trećine (65.5.%) svih podstanara koji žive u nekretninama s tržišnim cijenama troše više od polovice svojih prihoda na stanovanje, a nakon nje slijede Bugarska (37.8%) i Rumunjska (37%).
Razlike među državama odražavaju različite politike stanovanja i razlike u troškovima stanovanja. Kao što smo pisali, stanarine u EU su se između 2007. i 2019. povećale u 26 zemalja članica, a smanjile su se u samo dvije (Grčkoj i Cipru). Cijene nekretnina su početkom 2015. godine naglo porasle i od tada se povećavaju bržim tempom od stanarina.
Troškovi stanovanja često čine najveću stavku mjesečnih troškova za kućanstva, a specifični su po tome što su neodgodivi, zbog čega u situaciji smanjenih prihoda može doći do odgode ili nemogućnosti zadovoljenja drugih osnovnih životnih potreba. Budući da su brojna kućanstva doživjela nagli pad prihoda tijekom aktualne pandemije zbog gubitka radnih mjesta, mjera uvedenih za suzbijanje širenja zaraze i smanjenja radnih sati, situacija se sasvim sigurno dodatno pogoršala u odnosu na posljednje podatke koji su prikupljeni u 2018. godini.