U Bugarskoj je od početka epidemije proglašene u ožujku do kraja travnja 91.783 ljudi trajno izgubilo posao, čime se službeni broj nezaposlenih osoba popeo na 231.000. Prije izbijanja zdravstvene krize nezaposlenost je iznosila 4.1% (prosinac 2019.). Izvanredno stanje u Bugarskoj je proglašeno 13. ožujka i tada je usvojen Zakon o mjerama i akcijama tijekom izvanrednog stanja, koji sadržava odredbe kojima se uvode privremene izmjene i dopune Zakona o radu. Zakon se odmah počeo primjenjivati, a ukinut će se s izlaskom iz izvanrednog stanja.
Zakon krši radnička prava koja je dosad jamčio Zakon o radu, tako što omogućava poslodavcima da svojim radnicima oduzmu polovicu plaćenog godišnjeg dopusta bez traženja njihovog pristanka. Osim toga, poslodavcima zakon dozvoljava da zahtijevaju od svojih radnika da iskoriste svoj godišnji odmor u cijelosti ukoliko je u poduzeću ili bilo kojem njegovom dijelu privremeno obustavljen rad zbog izvanrednog stanja. To se također odnosi i na novozaposlene radnike koji bi u normalnim okolnostima morali neprekidno raditi određeni period prije nego što bi mogli iskoristiti svoj godišnji odmor. Jedine kategorije radnika kojima poslodavac ne smije odbiti dati plaćeni ili neplaćeni dopust na zahtjev su trudnice, roditelji ili skrbnici djeteta mlađeg od 12 godina ili djeteta s posebnim potrebama, samohrani roditelji i zaposlenici s invaliditetom.
Pored toga, za vrijeme izvanrednog stanja Državni institut za socijalno osiguranje će nadoknaditi 60% prihoda onim poslodavcima koji zadovoljavaju određene kriterije, a poslodavac s tim sredstvima mora isplatiti svojim radnicima punu plaću. Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike o dosadašnjem broju prijava poslodavaca od početka travnja (njih 2016), ova će odluka utjecati na samo 30.000 radnika i radnica. Problem je u tome da ove dopune Zakona o radu ne jamče dovoljnu potporu poslodavcima, zbog čega bi neka veća poduzeća mogla biti zatvorena, a puno njih uopće ne može ispuniti uvjete za prijavu. Konfederacija nezavisnih sindikata Bugarske (KNSB) službeno je podržala ovu mjeru, ali uz zahtjev da ona bude proširena na sve industrijske sektore i na sve radnike koji su za vrijeme izbijanja epidemije izbivali s posla zbog zdravstvenih problema, nezaposlenosti ili prisilnog neplaćenog dopusta. Prema njihovoj izjavi, bugarska vlada oklijeva u tome da iskoristi sva raspoloživa sredstva za pomoć radnicima, te se ponaša kao da želi svesti na minimum sve mjere pomoći ekonomiji, uključujući i mjere za oporavak tržišta rada.