Period stabilizacije makedonske politike završio je početkom ove godine raspuštanjem parlamenta i imenovanjem tehničke vlade. Epidemija je, očekivano, zaoštrila situaciju pa zdravstvene mjere trenutno predstavljaju pregovarački žeton u rukama vlade i opozicije pri pokušaju usuglašavanja datuma parlamentarnih izbora.
Nakon tri mjeseca karantene, policijskog sata i socijalne distance, vlada Sjeverne Makedonije počela je, po inerciji, prateći ostale regionalne i europske zemlje, ublaživati restriktivne mjere. Posljednji dugi policijski sat trajao je od 24. svibnja do 26. svibnja nakon čega je potpuno ukinut. Paralelno s drastičnim restriktivnim mjerama, političke stranke u zemlji nastavile su se oštro međusobno optuživati oko manipuliranja datumom parlamentarnih izbora koji su se trebali održati 12. travnja. Dok vladajuća stranka SDSM inzistira na tome da se izbori održe što prije – tijekom mjeseca lipnja, oporba zahtijeva odgodu za jesen, pa čak i zimu. Neki od čelnika oporbe čak su spomenuli mogućnost bojkota ako izbori budu održani na ljeto.
Čini se da je glavni razlog inzistiranja donedavnog premijera Zorana Zaeva na održavanju prijevremenih izbora u lipnju povećana simpatija građana Sjeverne Makedonije prema načinu na koji se vlada ophodila s krizom Covid-19. Iako je vlada tehnička te je čine ministri većine i oporbe, diskurs svih političkih stranaka tretirao je vladinu zdravstvenu strategiju kao nastavak prethodne politike koju je vodio Zaev. Njegova vlada je raspuštena, a nova tehnička vlada osnovana je 3. siječnja u skladu sa Sporazumom iz Pržina 2016. koji je trebao osigurati da vlada koju je vodio Gruevski neće zloupotrijebiti svoju kontrolu nad institucijama kako bi utjecala na izbore održane iste godine.
Činjenicu da je kriza bila zdravstvena, SDSM je iskoristio kako bi imenovao svog ministra zdravlja, Venka Filipcea, koji je preko noći postao superstar zemlje. Svakodnevno održavajući konferencije za novinare i najavljujući statistiku i prilagodbu mjera za suzbijanje širenja i posljedica koronavirusa u zemlji, Filipce je učinkovito upravljao Makedonijom tijekom tri najteža mjeseca. U tom se razdoblju činilo da se zemlja prilično dobro nosi s krizom. Broj oboljelih je bio pod kontrolom, bolnički kapaciteti nikada nisu prešli svoje maksimalne granice, a stope testiranja bile su među najvišima u regiji. Stoga je svaki pokušaj opozicije da kritizira i njihovog ministra zdravlja naišao na vrlo negativne komentare javnosti, što je dovelo do percepcije da je VMRO izrazito destruktivna politička stranka koja je izgubila osjećaj pristojnosti usred ozbiljna kriza.
Kolizija izbora i povećanja broja novooboljelih
Velika podrška koju je SDSM dobio zahvaljujući radu ministra zdravlja i povećana nevjerica prema postupcima VMRO-a koji su se u razdoblju od veljače do svibnja fokusirali na kritiku, a ne na suradnju unutar vlade, bili su za SDSM uvjeti dovoljno povoljni za rano održavanje izbora.
No, kraj mjeseca svibnja i početak lipnja promijenili su realnost krize u zemlji. Umjesto da se smanji, broj novoinficiranih ljudi počeo se dramatično povećavati. Iako su tijekom prvog tjedna svibnja ove brojke bile ispod 10, do prvog dana lipnja, kao rezultat kontinuiranog porasta, u zemlji je u četvrtak bilo 120 novih slučajeva i 2 nova smrtna slučaja (što je pad sa 7 koliko je iznosila smrtnost 1. lipnja). Dan prije objave ovog teksta, Sjeverna Makedonija imala je više novih slučajeva nego ostatak regije Balkana zajedno. Takav razvoj događaja promijenio je percepciju o radu ministra zdravlja. Iako su ga tijekom tri mjeseca prije lipnja konstantno hvalili, sada su njegovi javni nastupi podložni oštroj kritici na društvenim mrežama i teškim pitanjima novinara.
Nakon naglog porasta broja novooboljelih, napetosti u vladi postaju sve vidljivije, budući da se s pogoršanjem stanja u državi povećavaju i međusobne političke optužbe. SDSM je optužio ministra unutrašnjih poslova kojeg je imenovao VMRO da podriva vladu tako što nije u potpunosti preuzeo policijske dužnosti i ne provodi mjere socijalne distance, discipline i ograničavanja okupljanja. Svjestan da je ovaj neuspjeh javna stvar, jer su svi mogli vidjeti da se mjere ne provode kako treba, ministar unutrašnjih poslova Culev, populistički je izjavio da su ljudi siromašni i psihički iscrpljeni, pa je stoga odlučio da neće dodatno sankcionirati i penalizirati stanovništvo zbog kršenja epidemioloških mjera. Njegovu izjavu SDSM je iskoristio kao novu priliku da još jednom naglasi nužnost skorog održavanja izbora, a sve kako bi se vlada koja dobije mandat mogla u potpunosti posvetiti epidemiji i tako se učinkovitije suprotstaviti virusu.
Ustav za vlastite potrebe
Kao novi mogući datum izbora, sada se spominje 5. srpnja, no pregovori stranaka koji su se odvijali krajem prošlog tjedna, morali su biti obustavljeni zbog povećanja broja novooboljelih. Zbog istog razloga, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski donio je u subotu 30. svibnja odluku o produženju izvanrednog stanja na 14 dana (što je u slučaju raspuštanja parlamenta, kao sada, njegova ovlast), naglasivši da to nema nikakve veze s izborima, već s povećanjem broja novooboljelih u pojedinim regijama. Ipak, treba kazati kako Ustav Sjeverne Makedonije predviđa da se izbori moraju organizirati u roku od najviše 60 dana nakon raspuštanja parlamenta, a taj se rok pauzira ako se proglasi izvanredno stanje. Od raspuštanja parlamenta do proglašenja izvanrednog stanja prošlo je 38 dana, stoga su u slučaju normalizacije stanja preostala samo 22 dana za predizbornu kampanju.
S obzirom na to i na izostanak dogovora stranaka o datumu izbora, odluka predsjednika o produljenju izvanrednog stanja može se tumačiti kao manipulacija Ustavom, a kako bi se političkim strankama omogućio manevarski prostor za dogovor o datumu izbora. Ukoliko bi ova interpretacija bila točna, to bi značilo da se ovom odlukom volja političkih stranaka postavlja de facto iznad Ustava. Iz novonastale situacije, Makedonija se još jednom nalazi u neobičnom proturječju: premda je na snazi izvanredno stanje, nema policijskog sata, ne provode se mjere socijalne distance, otvaraju se barovi i restorani, život se normalizira, i izvanredna situacija vidljiva je tek po maskama na licima građana.
Odluka o produženju izvanrednog stanja opasan je potencijalni presedan koji se lako iskrivi i može postati oružjem u rukama političara na vlasti za manipuliranje Ustavom za vlastite potrebe. Nešto slično se već dogodilo kada je prethodni predsjednik Đorge Ivanov (2009. – 2019.) iskoristio svoje ustavne ovlasti kako bi odobrio amnestiju svim političarima VMRO-a koji su se tada nalazili pod kaznenom istragom. Daljnje manipuliranje Ustavom riskira da otuđi građane i ponovno reducira njihovo povjerenje u političare te smanji odaziv birača na izbore, što nikada nije dobar znak za bilo kakvu ljevicu.
Nezainteresirani građani?
Kako stvari sada stoje, izborna kampanja bit će usredotočena na pitanje kako se vlada nosi s krizom koja je posljedica epidemije koronavirusa te će se aktualne međusobne optužbe stranaka nastaviti do izbora, uz vjerojatno pogoršanje diskursa. Na temelju iskustava, može se procijeniti da to će još više indignirati građane što će se dodatno pokazati kao niska izlaznost na izborima. A to nam pak govori da domaći političari nemaju razvijen osjećaj odgovornosti i dužnosti prema biračima, te da biraju svoju korist, čak i tijekom krize koja vrši ogroman pritisak na mnoge aspekte života u zemlji. Umjesto da se udruže i predlože smislene i strukturne mjere protiv ekonomskih posljedica krize, i SDSM i VMRO natječu se u udovoljavanju željama velikih kompanija koje djeluju u Makedoniji. Što se provedenih ekonomskih mjera tiče, treba kazati da među svim ublažavanjima ekonomskih posljedica po društvo, nijedna mjera nije išla u smjeru oporezivanja najprofitabilnijih poslovanja u zemlji, mjeru koja bi osigurala preraspodjelu milijuna eura najugroženijim skupinama.
S obzirom na sve opisano – na porast broja novooboljelih, manjka strogih mjera i skorim parlamentarnim izborima – Makedoniju narednih nekoliko mjeseci čeka složena i zanimljiva društvena slagalica. Ako se virus ne uspije suzbiti u narednih nekoliko dana, nego se umjesto toga dogodi povećanje pritiska na zdravstvene kapacitete, inzistiranje na brzim izborima dodatno će urušiti kredibilitet političkih stranaka. Ako se međutim, stvari poboljšaju, broj novooboljelih ponovno padne, i ako uspijemo održati uspješne izbore, tada možemo očekivati vladu koja nije spremna nositi se s ogromnim ekonomskim, a time i socijalnim, posljedicama koje se počinju javljati. Izostanak kakvih značajnih socijalnih nemira u zemlji, trenutno je rezultat zaustavljanja cjelokupnog društvenog života. Uspješna provedba izbora signalizirat će građanima da društvena borba za smislenu preraspodjelu posljedica može ponovno početi.
S engleskog prevela Andrea Milat