Garancija za mlade (Youth Guarantee) predstavlja paket mjera osmišljenih za mlade koji su nezaposleni, izvan sustava obrazovanja i usavršavanja (NEET – skraćenica za youth not in employment, education or training). Garancija za mlade osmišljena je kao pomoć mladima tijekom prethodne financijske krize, a ovog je tjedna predstavljena kao odgovor EU na veliku nezaposlenost mladih i tijekom tekuće krize. Europska komisija je u nedavnoj publikaciji “Digital Economy and Society Index” ustanovila da velik dio stanovništva EU nema osnovne digitalne vještine, iako ih većina poslova zahtijeva. Stoga je Komisija postavila ambiciozan cilj da će osigurati da do 2025. godine 70% (naspram sadašnjih 46%) odraslog stanovništva EU imati osnovne digitalne vještine. U dokumentu i programu zvanom “European Skills Agenda” koncept vještina predstavlja se kao ključan u planiranju ekonomskog oporavka od pandemije korona virusa. Ta se logika prenosi i u Garanciju za mlade koja bi trebala ponuditi mladima u roku od četiri mjeseca posao, usavršavanje ili obrazovanje.
Čak je i Europski revizorski sud 2017. ocijenio da program Garancije za mlade nije uspio garantirati mladima ono što im je obećao. Međutim, sadržaj predloženih mjera ne razlikuje se bitno od dosadašnjeg. Odgovarajući na odluku Europske komisije o ponovnom uvođenju takve Garancije za mlade, Ludovic Voet iz Europske konfederacije sindikata (ETUC) izjavio je: „Povjerenik Komisije Schmit je s pravom rekao da mladi ljudi zaslužuju najbolje mogućnosti, ali ne vidimo kako će njihov prijedlog dovesti do toga. Imamo najobrazovaniju generaciju koja je ikad postojala, posebno u digitalnim vještinama. Stoga ova generacija ne treba vječno osposobljavanje, oni trebaju kvalitetna radna mjesta. Mladi ljudi žele posao, a ne „most“ do posla.“
Prigovori ETUC-a odzvanjaju i s iskustvom brojnih mladih radnika u Hrvatskoj, odnosno s mjerom Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, za koju se ispostavilo da “osposobljava” uglavnom već visokoobrazovane osobe kojima „most“ u vidu dodatnog usavršavanja nije potreban. Mjera je nudila korisnicima rad u punom radnom vremenu za nevjerojatno nisku novčanu naknadu, nije znatno utjecala na kasniju “zapošljivost” korisnika, a istvovremeno je produbila postojeću nejednakost na tržištu rada.
ETUC također smatra da kriteriji za dobivanje sredstava trebaju biti stroži kako bi se osiguralo da se javni novac koristi učinkovito. To bi trebalo dovesti do kvalitetnih prilika za mlade ljude koji ulaze na tržište rada, a ne do potpora za prekarne i privremene poslove. Voet je komentirao prijedloge sadržane u spomenutoj Europskoj agendi za vještine: “Sindikati podržavaju dodatno financiranje od strane EU za stjecanje vještina za radnike svih dobi, jer je ono ključno da bi se osiguralo da svi radnici prebrode Covid krizu. Međutim, naglašavamo odgovornost kompanija za usavršavanje i prekvalificiranje vlastitih radnika, kao i za osiguravanje kvalitetnih programa usavršavanja“.