Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja Eurograduate o zapošljavanju diplomiranih studenata u osam zemalja Europske unije (Hrvatska, Grčka, Njemačka, Austrija, Češka, Litva, Malta i Norveška). Među osam zemalja u kojima je provedeno istraživanje, najvišu nezaposlenost mladih imale su Grčka (39,9%) i Hrvatska (23,8%), a najnižu Njemačka sa 6,2%. U istraživanju je sudjelovala 21 tisuća diplomiranih studenata koji su studij završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017. Na taj su način istraživanjem zahvaćeni studenti koji su diplomirali prije jednu i pet godina.
Istraživanje je pokazalo da su mladi jednu godinu nakon diplome u najgoroj poziciji u Malti, Hrvatskoj, Litvi i Grčkoj – oko 40% ih je ili nezaposleno, ili rade na poslovima izvan struke ili na pozicijama za koje nije potrebno visoko obrazovanje. Pet godina nakon diplome situacija je nešto bolja – u spomenute četiri zemlje oko 30% mladih je nezaposleno ili radi izvan struke ili na poslovima za koje nije potrebno visoko obrazovanje. Jednu godinu nakon diplome veliki udio mladih radi putem ugovora na određeno ili su nezaposleni – najlošije stoje mladi u Hrvatskoj u kojoj ih manje od 50% jednu godinu nakon diplome ima stalan posao, te Njemačka i Austrija s manje od 60% mladih sa stalnim poslom. U svakoj od zemalja, pet godina nakon završetka studija situacije se popravlja i većina mladih ima ugovor na neodređeno (približno 80%). Također, više nedavno diplomiranih muškaraca nego žena ima ugovor na neodređeno – rodna razlika varira od 1% u Norveškoj do čak 21% u Njemačkoj. Po pitanju plaća, postoje velike razlike, pa tako mladi sa završenim fakultetom u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više (u prosjeku) od onih u Hrvatskoj i Grčkoj. Najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, a najniže u području obrazovanja, umjetnosti i humanističkih znanosti. Također, plaće nedavno diplomiranih studentica su niže od plaća nedavno diplomiranih muškaraca.
Među ostalim individualnim faktorima koji utječu na zapošljavanje, na šanse za pronalazak posla u struci utječe i obiteljska klasna pozadina, odnosno obrazovanje roditelja: nedavno diplomirani studenti čiji roditelji nisu visokoobrazovani imaju 20% manje šanse za pronalazak posla u struci. Ovaj efekt je još izraženiji u Hrvatskoj, Litvi i Njemačkoj, odnosno u tim su državama šanse za pronalazak posla u struci još manje za mlade iz obitelji nižeg klasnog statusa. Drugim riječima, šanse diplomiranih studenata iz Hrvatske, Litve i Njemačke za pronalazak posla u struci ovisi o financijskoj podršci roditelja puno više nego što je to slučaj u drugim europskim državama. Ostali faktori koji povećavaju šanse za pronalazak posla u struci su okolnosti na tržištu rada pojedine zemlje, područje završenog studija (najveće šanse imaju oni koji su završili fakultet u STEM području), prethodno radno iskustvo u struci, poticajno okruženje tijekom studiranja.
Istraživanje je dalo uvid i u iseljavanje mladih u svrhu zapošljavanja, pri čemu prednjači Grčka. Studenti koji su diplomirali 2012./2013. zbog iskustva financijske krize imali su veću stopu iseljavanja od mlađe generacije koja je sudjelovala u istraživanju. Njemačka i Norveška imaju najniži postotak diplomiranih studenata koji su se iselili nakon završetka studija. U prosjeku, diplomirani studenti koji rade u inozemstvu zarađuju gotovo 30% više od onih koji ostaju u zemlji – najveću financijsku korist od iseljavanja imaju grčki studenti koji u prosjeku zarađuju 2.000 eura mjesečno više od onih koji ostaju u Grčkoj.
Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zasebna izvješća za svaku od zemalja bit će naknadno objavljena.