Ljudi koji se informiraju putem društvenih mreža i platformi poput Facebooka i YouTube-a skloniji su vjerovanju o teorije zavjere o virusu, zaključak je novog istraživanja provedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje je provela agencija Ipsos Mori za londonski King’s College putem tri online upitnika u kojima je sudjelovalo 2.254 stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva u dobi od 16 do 75 godina.
Prema rezultatima istraživanja, broj ljudi koji vjeruju u teorije zavjere je u porastu: početkom travnja 25% ispitanika je vjerovalo da je korona virus namjerno stvoren u laboratoriju, a krajem svibnja u to je vjerovalo 30% ispitanika. To je ujedno i najraširenija teorija zavjere o korona virusu u Ujedinjenom Kraljevstvu – u vezu između 5G radijacije i pandemije korona virusa vjeruje 8% ispitanika, a 7% smatra da korona virus uopće ne postoji. Od ukupno 8% onih koji vjeruju da 5G mreža uzrokuje pandemiju, čak 60% navelo je YouTube kao glavni izvor informiranja o virusu, u usporedbi sa samo 14% onih koji u to ne vjeruju. Također, 56% ljudi koji vjeruju da korona virus ne postoji koristi Facebook kao izvor informacija o pandemiji – trostruko više u odnosu na ljude koji ne poriču postojanje virusa.
Istraživanje je pokazalo i to da su ljudi koji koriste društvene mreže za informiranje o virusu skloniji prekršiti mjere donesene da bi se spriječilo nekontrolirano širenje virusa. Konkretno, 58% onih koji su izašli iz kuće sa simptomima zaraze korona virusom koristi YouTube kao glavni izvor informacija – znatno više od 16% onih koji nisu izlazili iz kuće dok su imali simptome bolesti. Isti obrazac uočen je i između korištenja Facebooka kao glavnog izvora informacija o virusu i kršenja mjera samoizolacije – 37% onih koji su imali simptome zaraze korona virusom primalo je posjete prijatelja i članova obitelji u tom periodu, u usporedbi s 23% onih koji nisu na taj način kršili mjeru samoizolacije.
Istraživanje nije dalo jasne rezultate po pitanju toga koji su pojedinci ili društvene skupine skloniji vjerovanju u teorije zavjere. Pokazalo se da izvori informiranja imaju jači utjecaj na vjerovanja i ponašanje ispitanika u vezi s pandemijom od demografskih karakteristika poput znanstvene pismenosti i socio-ekonomskog statusa. Do istih zaključaka o vezi između društvenih mreža kao izvora informiranja i vjerovanja u teorije zavjere te (ne)pridržavanja mjera došli su i znanstvenici s kanadskog Sveučilišta McGill u novom istraživanju.