U prvih par mjeseci od izbijanja pandemije mogli smo čuti brojne optimistične teze o utjecaju tog iskustva na naše buduće vrijednosti i ponašanje. Internet je vrvio tekstovima koji su predviđali dolazak novog čovjeka koji će napokon uvidjeti da se treba početi bolje ponašati prema planeti i svim njenim stanovnicima. Ako vijesti o brojnim prosvjedima protiv nošenja maski i cijepljenja nisu dovoljne da nade u prosvjetljenje pandemijom padnu u vodu, tu je novo istraživanje koje svjedoči i o konzervativnom zaokretu uslijed pandemije.
Istraživanje je naime pokazalo da je izbijanje pandemije povezano s jačanjem autoritarnih stavova i smanjenjem podrške manjinskim društvenim skupinama. Istraživači sa Sveučilišta u Londonu su na reprezentativnom uzorku stanovništva Poljske proveli anketu u tri navrata, između 28. veljače i 1. travnja 2020. godine. U sva tri vala istraživanja sudjelovalo je istih 889 ispitanika; prvi val proveden je prije izbijanja pandemije, a druga dva nakon. Istraživači su se inicijalno namjeravali baviti drugom temom, ali pandemija korona virusa donijela im je jedinstvenu priliku da prouče njezin utjecaj na promjenu političkih stavova.
Glavni je nalaz da su se u usporedbi s periodom prije izbijanja pandemije povećali autoritarni stavovi, seksizam i želja za nacionalnom kohezijom, a podrška seksualnim manjinama se smanjila. Konkretno, to znači veće slaganje s tvrdnjama poput “Ono što je najpotrebnije našoj državi je disciplina”, “Za dobrobit nacije, muškarci bi trebali kontrolirati žene” i “Homoseksualnost je prijetnja Poljskoj”. Događaji poput izbijanja pandemije nose atmosferu straha i neizvjesnosti koja pogoduje jačanju autoritarnosti i isključivosti – jedna od istraživačica, Agnieszka Golec de Zavala, voditeljica PrejudiceLab-a na Sveučilištu u Londonu, izjavila je: “Kad je pandemija izbila u Poljskoj, pretpostavili smo da bi to moglo rezultirati takozvanim konzervativnim zaokretom u vrijednostima, što se često događa u kontekstu prijetnje i nesigurnosti. Također smo pretpostavili da pomak prema autoritarnim stavovima i većem naglasku na nacionalnoj koheziji može smanjiti podršku različitosti.”
Politički kontekst Poljske čini vezu između izbijanja pandemije i takve promjene vrijednosti još uvjerljivijom. Kako navode autori istraživanja, populistička vlada je i prije aktualne pandemije koristila metafore “prijetnje izvana” i zaraznih bolesti da bi osporila legitimitet LGBT+ i feminističkih aktivista/ica koji su prozvani “ebolom za Poljsku iz Bruxellesa”. Tijekom pandemije u Poljskoj su se održali predsjednički izbori, a dobio ih je Andrzej Duda, kandidat vladajuće konzervativne stranke PiS (Prawo i Sprawiedliwość – Zakon i pravda). Napadi na “LGBT ideologiju” postali su lajtmotivom Dudine kampanje, a PiS je u sklopu kampanje širio neprijateljske stavove o ženama i seksualnim manjinama. Također, četiri tjedna od izbijanja pandemije vladajuća stranka nanovo je otvorila pitanje ograničavanja prava na abortus, iako Poljska već sada ima najstroži zakon o pravu na abortus u Europi.
Iako su na promjenu stavova mogli utjecati i drugi faktori osim pandemije, a koji nisu mogli biti kontrolirani u ovakvom istraživanju, istraživači naglašavaju da se promjena u stavovima dogodila upravo u trenutku kada je pandemija postala intenzivno medijski zastupljena u Poljskoj. Istraživački izvještaj može se pročitati ovdje.