U Hrvatskoj trenutno 218.000 građana živi ispod linije siromaštva. Siromaštvom su posebno pogođeni stariji, među kojima najranjiviju skupinu čine žene u samačkim kućanstvima. Uskoro u provedbu kreće nacionalna naknada za starije, financijska pomoć koja je najavljivana pod nazivom “nacionalna mirovina”, iako se radi o vrsti socijalne pomoći za starije osobe. Također se najavljuje postepeno povećanje mirovine od 10 posto kroz četiri godine, ali izvjesno je da nijedno od te dvije mjere neće znatno utjecati na razinu siromaštva starijih osoba u Hrvatskoj.
Mirovine su u proteklom mandatu vlade povećane za 302 kune, na 2.727 kuna, koliko su prosječne mirovine iznosile krajem 2019. godine. Prošle je godine prag rizika od siromaštva za samce iznosio 32.520 kuna godišnje, odnosno 2.710 kuna mjesečno, što znači da primatelji prosječne mirovine žive na rubu ili ispod linije siromaštva. Najavljeno povećanje mirovina od 10 posto do kraja mandata najmanje će koristiti onima s najnižim mirovinama koji žive ispod ili blizu linije siromaštva.
61 posto svih hrvatskih mirovina nalazi se ispod crte siromaštva, a posebno su niske obiteljske mirovine. Većinu primatelja obiteljske mirovine u Hrvatskoj (oko 70 posto) čine žene, odnosno udovice, kojima pripada pravo na 70 posto mirovine pokojnog supruga. Ukupno primatelja obiteljske mirovine ima približno 188 tisuća, od toga oko 174 tisuće udovica. U prosjeku su obiteljske mirovine žena ispod linije siromaštva i iznose 2.088 kuna (podaci za rujan 2020.). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najviše je onih žena (oko 45 tisuća) koje primaju obiteljsku mirovinu u iznosu od 2.219 kuna. Međutim, velik broj ih prima obiteljsku mirovinu nižu od toga iznosa – njih gotovo 30.000 ima prosječnu mirovinu od 1.223 kuna, a jednako toliko 1.753 kune, dok ih 10.000 živi sa 810 kuna, uz dodatnih 600 koje žive s manje od 400 kuna mjesečno.
Pored postepenog povećanja mirovina za 10 posto kroz četiri godine, Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske u razgovoru za Dnevnik.hr predlaže i ciljanu mjeru za pomoć najugroženijima siromaštvom – ženama koje primaju obiteljske mirovine: “Siromaštvo u starosti ima ženski predznak u Hrvatskoj. Očekujemo da će se pronaći način kojim bi se povećao udio od 70 na recimo 80 posto partnerove odnosno partneričine mirovine”.
Druga mjera, “nacionalna mirovina”, odnosno nacionalna naknada za starije, uskoro kreće u provedbu i donijet će 800 kuna mjesečno starijima od 65 godina koji nemaju minimalnih 15 godina staža, koliko je potrebno za ostvariti pravo na redovnu mirovinu. Od prvotno predviđenog iznosa od 40 posto minimalne plaće (oko 1.300 kuna) se u međuvremenu odustalo, kao i od naziva “nacionalna mirovina”. Ustvari se radi o modificiranom obliku socijalne pomoći za starije osobe za koji će se “kvalificirati” vrlo mali broj ljudi koji je dosad ionako dobivao pomoć kroz sustav socijalne skrbi. Prema trenutnom planu, korisnici će dobivati 800 kuna mjesečno, no učinak takve mjere na siromaštvo starijih osoba bit će vrlo ograničen.
Ekonomski analitičar Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu komentirao je ovu mjeru za net.hr: “Čak i sama Vlada najavljuje manje od 20 tisuća korisnika u prvoj godini primjene, što je relativno mali broj, a čini mi se da bi konačni broj korisnika mogao biti i manji od ovih procjena. Za usporedbu, u Hrvatskoj ima više od 850 tisuća osoba starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva među njima je blizu 30 posto. Nacionalna naknada za starije u svojoj se svrsi zapravo preklapa sa zajamčenom minimalnom naknadom, tzv. socijalnom pomoći, koja se prilično uspješno isplaćuje kroz sustav socijalne skrbi i pokriva najsiromašnija kućanstva bez obzira na dob korisnika. Čak je i iznos sličan”. Nestić smatra da se ne treba očekivati veći broj novih korisnika, odnosno onih koji dosad nisu primali socijalnu pomoć, i napominje da će učinak na siromaštvo starijih osoba biti iznimno ograničen.