Eurofound (Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta) je objavio rezultate ankete Living, working and Covid-19 koja je provedena u travnju i u srpnju 2020. sa ciljem dobivanja uvida u neposredne ekonomske i društvene učinke pandemije. Fokus ankete su učinci pandemije na rad, rad od kuće, financijsku situaciju i ukupno blagostanje stanovništva Europe. Prvi rezultati su objavljeni početkom svibnja, a krajem rujna objavljeni su finalni rezultati koji omogućuju usporedbu situacije tijekom lockdowna i nakon popuštanja mjera. U istraživanju je sudjelovalo 87.477 ispitanika i ispitanica iz EU, a rezultate se može pretražiti i vizualno prikazati prema pojedinoj državi, spolu i dobi.
Među ispitanicima koji su bili zaposleni prije pandemije, 8% ih je u drugom valu anketiranja (u srpnju) bilo nezaposleno. Zemlje s najviše ispitanika koji su izgubili posao su Španjolska (16%), Cipar (15%) i Grčka (14%). Pandemija je potvrdila pretpostavke o izraženijem ekonomskom utjecaju na žene i mlade – u dobnoj skupini od 18 do 35 godina bez posla je ostalo 8% muškaraca i 11% žena, a najbolje je prošla skupina muškaraca od 35 do 49 godina među kojima je njih 6% izgubilo posao. Pored rodnih i dobnih razlika, na intenzitet ekonomskih učinaka pandemije utjecali su i drugi faktori – samozaposleni i oni s nižom i srednjom razinom obrazovanja češće su ostajali bez posla u usporedbi sa zaposlenima, odnosno visokoobrazovanim osobama. Neki od ovih rezultata mogu se djelomično objasniti vrstom ugovora o radu – mlade žene imaju najveću vjerojatnost zaposlenja na određeno vrijeme (njih 63%)
U pogledu financijske situacije, 47% ispitanika u prvom valu anketiranja izjavilo je da su njihova kućanstva teško spajala kraj s krajem, a u drugom valu je taj udio nešto smanjen, na 44%. Razlike među državama su naravno ogromne – od 2% kućanstava koja teško spajaju kraj s krajem u Danskoj do 23% u Hrvatskoj i Grčkoj. Drugi pokazatelj financijskog stanja iz ankete je takozvana “financijska fragilnost” odnosno (ne)mogućnost održavanja životnog standarda bez prihoda koja ukazuje na visinu ušteđevine kućanstava: u travnju 56% ispitanika izjavilo je da ne mogu održavati svoj životni standard više od tri mjeseca bez prihoda, a u srpnju 54% ispitanika. U oba vala anketiranja, financijska fragilnost bila je veća među ženama: 58% žena i 48% muškaraca izjavilo je da bez prihoda ne bi mogli preživjeti dulje od tri mjeseca.
Što se tiče samoprocjene vlastite financijske situacije u iduća tri mjeseca, u travnju je pogoršanje očekivalo gotovo 40%, a u srpnju 25% ispitanika. U Danskoj i Luksemburgu najmanje ispitanika očekuje pogoršanje (11%), a najviše u Hrvatskoj – čak 46%. Dok je u travnju 15% zaposlenih ispitanika mislilo da će u iduća tri mjeseca ostati bez posla, u srpnju se njihov udio smanjio na 10%. Bugarska i Grčka imaju najviše ispitanika koji strahuju da će izgubiti posao, a najmanje Danska, Austra i Mađarska. Mlađi ispitanici (od 18 do 49 godina) imaju nešto izraženiji strah od gubitka posla.
Poglavlje o ravnoteži poslovnog i privatnog života potvrđuje stanje o kojem smo pisali više puta – pandemija je u ovom aspektu puno veći utjecaj imala na žene: najvišu razinu stresa u poslovnom i privatnom životu imale su žene s djecom mlađom od 12 godina (38% ih brine o poslu kada ne rade, 36% su preumorne za obavljanje kućanskih obveza, a 35% ih smatra da im posao onemogućava da svojim obiteljima posvete potrebno vrijeme). Ova domena društvenog života, kao i one gore prikazane, jasno sugerira prirodu utjecaja pandemijskih okolnosti. Rezultati istraživanja Eurofounda ne odudaraju od prethodnih i potvrđuju da su se u proteklih pola godine odnosi nejednakosti dodatno intenzivirali. Bilo da se radi o razlikama među bogatim i siromašnim zemljama, nejednakosti temeljenoj na stupnju obrazovanja ili onoj rodnoj. Zasad politike vladajućih širom Europe vrlo površno tretiraju ove trendove u izradi mjera za borbu protiv sve dublje krize.