U istraživačkom tekstu “COVID-19 labour effects across the income distribution” Eurostat donosi prve eksperimentalne rezultate istraživanja veze između utjecaja pandemije korona virusa na tržište rada i distribucije prihoda u 2020. godini.
Općenito, rizik od gubitka prihoda i siromaštva varira među dobnim skupinama, ekonomskim sektorima i državama. Privremena otpuštanja i skraćivanje radnih sati pogodila su milijune radnika u Europi, dok je rizik od gubitka posla bio nešto manje izražen jer je ublažen kratkoročnim potporama. U gotovo svim državama EU najveći rizik od privremenog otpuštanja zabilježen je u uslužnom sektoru, konkretno u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića i u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti (uključujući umjetnost i rekreaciju). U nekim državama značajne gubitke su doživjeli i sektor transporta i građevinski sektor. Rizik od trajnog gubitka posla bio je najviši za privremeno zaposlene radnike, mlade osobe (u dobi od 16 do 24 godine) i u niskokvalificiranim zanimanjima.
Općenito, osobe s niskim prihodima (uključujući one koji žive ispod linije rizika od siromaštva) imale su najveću vjerojatnost da privremeno ili trajno izgube posao te da im se smanje prihodi, što potvrđuje ranija predviđanja o tome da će radnici s nižom razinom kvalifikacija (a samim time i nižom razinom prihoda) biti najteže pogođeni posljedicama pandemije. Radnici s ugovorima na određeno, žene i mladi također su posebno ranjive skupine u aktualnoj krizi, zbog njihove nadzastupljenosti u uslužnim sektorima. Društvene i ekonomske posljedice pandemije variraju između država – njezin negativan utjecaj je najizraženiji u Španjolskoj, Italiji, Irskoj, Cipru i Grčkoj. Također, ranjive kategorije radnika su u tim državama posebno pogođene – primjerice, vjerojatnost gubitka posla za osobe s niskim prihodima dva do tri puta je veća od prosjeka u Španjolskoj, Irskoj, Italiji i Portugalu.
Ovo istraživanje je prva analiza koja se bavi rizicima na tržištu rada i prihodima različitih skupina radnika u EU zbog Covid-19 krize. Svi radnici bili su suočeni s potencijalnim rizicima, ali u većini članica EU osobe koje su i prije izbijanja krize bile u lošijoj ekonomskoj poziciji – osobe s nižim prihodima – imale su veću vjerojatnost da privremeno ili trajno izgube posao. Iduća faza analize uzet će u obzir i EUROMOD podatke o politikama uvedenima za pomoć kućanstvima i radnicima pogođenima ekonomskim zastojem. Temeljem rezultata ove analize trebale bi biti donesene i buduće mjere na europskoj razini.