Ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa dovela je do povećanog otpuštanja, smanjenja radnih sati i porasta izostanaka s posla. Pokazalo se da su žene, mlađi radnici i radnici s nižom razinom obrazovanja i prihoda najveće žrtve krize jer su nadprosječno zaposleni u onim zanimanjima koja su najviše stradala zbog donesenih mjera za suzbijanje širenja virusa. Prema Global Wage Reportu Međunarodne organizacije rada (ILO) u dvije trećine analiziranih zemalja plaće su pale ili im je usporen rast, a u preostalim državama su plaće naizgled rasle, no to se u velikoj mjeri može objasniti činjenicom da su bez posla najčešće ostajali upravo najniže plaćeni radnici/e, a ne rastom plaća onih koji su zadržali poslove. K tome, kriza nije jednako pogodila plaće svih radnika/ica: čak i među onima čija su radna mjesta opstala zahvaljujući mjerama pomoći, puno su više oštećeni upravo radnici s nižim prihodima, kao i žene. Procjene temeljene na 28 europskih država pokazuju da bi bez subvencioniranja plaća žene izgubile 8,1% svojih plaća u drugom kvartalu 2020., naspram 5.4% plaće za muškarce. Bez privremenih subvencija, 50% najniže plaćenih radnika izgubili bi 17,3% svojih plaća, u usporedbi s prosječnim gubitkom u iznosu od 6,5% plaće kada se gledaju sva zanimanja zajedno.
U posljednjem izvještaju Eurostata o indikatorima nejednakosti i siromaštva predstavljeni su prvi rezultati procjena izgubljenih prihoda ovisno o poziciji u distribuciji prihoda. Procijenjeni gubitak prihoda u 2020. na razini cijele EU je -5,2%, u usporedbi s prihodima iz 2019. Utjecaj krize je vrlo nejednako raspoređen unutar EU, kao i u pojedinim članicama, jer su najviše prihoda izgubile ranjive skupine radnika/ica: u polovici zemljama članica radnici/e s najnižim prihodima pretrpjeli su 3 do 6 puta veće gubitke prihoda od radnika/ica s visokim prihodima (slika 1).
Slika 1
Kao što se vidi na slici 1, najveće gubitke prihoda pretrpjeli su radnici/e u Hrvatskoj, Grčkoj, Francuskoj, Irskoj i Portugalu (-10% ili više u odnosu na 2019.), a najmanje u Latviji, Njemačkoj, Švedskoj, Njemačkoj, Pojskoj i Nizozemskoj (gubici do -5% u odnosu na 2019.). Slika prikazuje radnike podijeljene prema razini prihoda, iz čega se vidi da su radnici s nižim plaćama pretrpjeli najveće gubitke prihoda u svim državama članicama. Najveće su gubitke prihoda imali nisko plaćeni radnici u Hrvatskoj (čak -13% u odnosu na 2019.), Grčka (-13%) i Cipru (-11%).
Međutim, ti su gubici ublaženi mjerama za očuvanje radnih mjesta, odnosno subvencijama plaća, a njihov utjecaj se vidi na slici 2. Primjerice, iako se Francuska nalazi na četvrtom mjestu prema izgubljenim prihodima radnika, zahvaljujući donesenim mjerama, ti su gubici ublaženi s potencijalnih -7% na -3%, dok primjerice Hrvatska, Grčka i Cipar unatoč uvedenim mjerama koje su ublažile potencijalne gubitke prihoda i dalje nalaze na vrhu liste prema izgubljenim prihodima (slika 2).
Slika 2
