Hrvatska Vlada ovaj tjedan u hitnu proceduru šalje izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Radnička fronta u priopćenju za medije upozorava da je upravo Vladina mjera subvencioniranja stambenih kredita kod kupovine prve nekretnine uzrokovala rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, a nove izmjene i dopune Zakona ne adresiraju ključni problem previsokih cijena stanova.
Mjera subvencioniranja stambenih kredita kod kupovine prve nekretnine (koja se provodi putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama – APN) dovela je do rasta cijena nekretnina, i to do nekoliko puta više od prosječnog iznosa subvencije. Analize pokazuju da cijene stanova rastu upravo u razdobljima raspisivanja natječaja za subvencije, što je potvrdio i sam guverner HNB-a, naglašava Radnička fronta.
U priopćenju za medije Radničke fronte pojašnjavaju se posljedice ove mjere: “Ako se već guraju ovakvi prijedlozi izmjenâ i dopunâ Zakona, trebalo je barem uvažiti komentare iz javne rasprave u kojima se traži da se puno ranije objave rokovi natječaja, ili da se subvencionirani krediti mogu zatražiti tokom cijele godine. Vlada je sve takve prijedloge odbila, iako su upravo kratki rokovi za prijavu i ograničeni broj subvencija jedan od mehanizama povećavanja cijenâ. Zbog toga su mnogi prisiljeni pristati na visoke ponude prodavačâ kako ne bi propustili rokove za prijavu APN-u. Takva situacija se ponavlja iz kruga u krug, a ono što kupci dobiju kao subvenciju s porastom cijenâ nekretninâ u praksi odlazi direktno iz državnog proračuna prodavaču. Na taj način je provođenje ove mjere pogodovalo građevinskom kapitalu, bankama i trgovcima nekretninâ, a tek u manjoj mjeri mladim obiteljima koje i dalje najvećim dijelom snose teret povećanih cijena nekretninâ. Osim toga, postojeći kriteriji subvencioniranja izričito su socijalno neosjetljivi jer najviše pogoduju onim kupcima koji si većim primanjima mogu priuštiti veći mjesečni iznos kredita na kraći period, čime je i udio državne subvencije za njih veći, dok s druge strane postoji velika skupina ljudi s manjim primanjima koji nemaju nikakvu kreditnu sposobnost i za koje ova mjera uopće ne vrijedi.”
Hrvatska se nalazi na prvom mjestu u EU prema udjelu mladih u dobi do 30 godina koji žive s roditeljima, zbog čega je logično da postoji povećani interes za rješavanje stambenog pitanja. Međutim čak i u razdoblju pandemije i nakon zagrebačkog potresa, naglašava Radnička fronta, i unatoč očiglednoj potrebi da se kreiraju politike za dugoročno i kvalitetno zbrinjavanje mladih obitelji, Vlada ponovno potiče ljude da se zadužuju. Posljedični rast cijena nekretnina također dovodi do toga da se kupuju sve manji i manji stanovi. Osim demografski nepoticajnog smještanja čitavih obitelji u premale stanove, RF ukazuje i na povezani problem istiskivanja na periferiju što može znatno smanjiti kvalitetu života tako što ljudi putuju na posao iz jednog dijela grada u drugi ili svakodnevno vode djecu na izvannastavne aktivnosti iz predgrađa u centar. Radnička fronta ukazuje na problematičnost takve situacije, pogotovo uz istovremene trendove gentrifikacije i turistifikacije svih većih centara koja dovodi do istiskivanja stanovništva prema periferiji, dok gradsku jezgru zauzimaju oni s boljim primanjima, turistički apartmani i poslovni lokali u kojima radi domaće stanovništvo.
Radnička fronta je amandmanom na proračun predložila da se sredstva predviđena za subvencioniranje stambenih kredita u narednom razdoblju utroše na zadovoljavanje stambenih potreba i poboljšanje kvalitete stanovanja kroz društveno poticanu stanogradnju. Međutim, Vlada je odbila uvrstiti amandman u proceduru. Iz Radničke fronte smatraju da Vlada na taj način izbjegava obrazložiti zašto ustraje na štetnoj mjeri, umjesto koje RF predlaže plansku društvenu stanogradnju kao rješenje koje može zaustaviti opisane probleme: “Dugoročno gledano, potrebne su nam alternative poput stambenog zadrugarstva kakvo postoji u Berlinu i drugdje, ili kvalitetna, planska društvena stanogradnja koja će povoljnim i realnim cijenama dugoročnog ili čak doživotnog najma osigurati ljudima dom po priuštivim cijenama. Potrebno je i dugoročno planiranje i ulaganje u prateću infrastrukturu u svim naseljima – izgradnju javnih vrtića i škola, domova zdravlja, bolnica, ali i parkova i zelenih površina, tržnica, sportskih i kulturnih objekata, uređenja prometne infrastrukture i besplatnog javnog gradskog prijevoza da se ne događaju čepovi u prometu na gotovo svakoj većoj prometnici u gradovima i svega ostalog što je stanovništvu važno. Osim toga, mjera koja se odmah može i treba uvesti je ukidanje poreza od 3% na kupovinu prve nekretnine, što je i HDZ obećao u predizbornoj kampanji, dok se stopa poreza mora znatno povisiti vlasnicima brojnih nekretnina, iznajmljivačima i mešetarima.”