Skeptičan stav prema cijepljenju u Francuskoj sve je rašireniji: istraživanje Gallupa provedeno na 140.000 ljudi u 44 zemlje pokazalo je da su Francuzi najskeptičniji prema cjepivu na svijetu, a svaki treći građanin/ka Francuske ne vjeruje u sigurnost cjepiva. Brojne ankete pokazuju da se oko 60% građana Francuske ne želi cijepiti protiv korona virusa, što je puno viši udio čak i od SAD-a, poznatog po raširenom skepticizmu prema cijepljenju. Jocelyn Raude, stručnjakinja za javno zdravstvo, izjavila je da je još 2005. prema anketama 90% Francuza podržavalo cijepljenje, “što se danas čini nezamislivo”.
Kao uzrok širenja skepse Raude navodi niz skandala koji su utjecali na javnu percepciju isprepletenosti vlade, zdravstvenih stručnjaka i farmaceutskih kompanija. 1990-ih masovna kampanja za cijepljenje djece protiv hepatitisa B poklopila se s porastom slučajeva multiple skleroze. Iako istraživanja nikad nisu utvrdila vezu između ta dva događaja, to je utjecalo na širenje raznih teorija zavjere o vezi između vlade i farmaceutske industrije. 1991. godine dogodio se skandal u kojem je otkriveno da su 1980-ih visoko pozicionirani zdravstveni stručnjaci bili svjesni da je krv koja se koristila za transfuziju osobama oboljelima od hemofilije bila zaražena HIV-om. Također, 2009. se dogodio skandal u kojem je vlada naručila prevelike količine cjepiva protiv virusa svinjske gripe (H1N1), u vrijednosti od 869 milijuna eura. Opozicija je tada optužila vladu za pakt s farmaceutskim kompanijama. 323 osobe su umrle od H1N1 virusa, cijepljeno je 6 milijuna ljudi, a 19 milijuna doza cjepiva je uništeno. Službena procjena bačenih sredstava je 382 milijuna eura.
Prema Raude, svi navedeni događaji potaknuli su skepsu prema cijepljenju u Francuskoj jer su utjecali na širenje teorija urote o sprezi vlasti, liječnika i farmaceutskih kompanija. Međutim, skepsu je najviše potaknuo skandal Mediator u kojem je otkriveno da se istoimeni lijek za dijabetes masovno prepisivao osobama koje su željele smršaviti, što je uzrokovalo između 500 i 1.200 smrtnih slučajeva u rasponu od tridesetak godina. Od tog događaja ankete bilježe pad povjerenja u zdravstvene stručnjake u Francuskoj, a Raude mogućim utjecajima dodaje i činjenicu da su posljednjih godina i poznate osobe počele izražavati skepsu prema cjepivima na društvenim mrežama.
Francuski primjer upućuje na to da skepsa prema cjepivima odražava manjak povjerenja u institucije, političare i zdravstvene stručnjake. Tu teoriju potvrđuje i činjenica da istočne članice Europske unije u pravilu imaju veći udio stanovništva skeptičnog prema cijepljenju od zapadnih članica u kojima je povjerenje u institucije više. Laurent-Henri Vignaud, povjesničar znanosti i ko-autor knjige “Antivax“, smatra da kroz skeptične stavove o cjepivu Francuzi izražavaju manjak povjerenja političarima, zdravstvenim stručnjacima i medijima. Vignaud naglašava da ispitivanja stavova o cijepljenju ne mogu predvidjeti stvarno ponašanje, pogotovo u situaciji kada cjepivo postane dostupno. Ipak, podaci o udjelu cijepljenog stanovništva zasad upućuju na suprotan zaključak: službene brojke pokazuju da je od ove subote u Francuskoj cijepljeno oko 93.000 osoba – puno niži udio stanovništva u odnosu na druge europske države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Italiju.