Španjolska, Italija i Belgija u posljednjih su mjesec dana donijele sudske presude u korist prava platformskih radnika-dostavljača. Sud u Barceloni utvrdio je da je 748 radnika Deliverooa lažno samozaposleno i odredio kaznu od 1.3 milijuna eura koje platforma mora uplatiti kao socijalne doprinose. Sud u Bologni je utvrdio da je Frank, algoritam Deliverooa, diskriminirao vozače koji su izostajali s posla zbog bolovanja, brige o članovima obitelji ili sudjelovanja u štrajku, na način da im je ograničio pristup radnim smjenama nakon odsustva. Belgijski Odbor za radne odnose utvrdio je da su radni uvjeti zaposlenika Ubera nekompatibilni sa statusom samozaposlenosti i pozvao platforme da svojim radnicima dodijele status koji odražava njihove stvarne radne uvjete.
Platforme kao što su Uber, Deliveroo, Bolt, Glovo i druge tijekom pandemije dokazano su nepravedno postupale prema svojim radnicima tako što im nisu nikako nadoknadile izgubljene prihode, a u mnogima nisu uvedena ni plaćena bolovanja. To je zaključak istraživanja koji je proveo Fairwork program Oxford Internet Instituta na podacima o 191 platformi u 43 države. Iako su brojne platforme oglašavale da uvode kompenzacijske sheme za svoje radnike, istraživanje je pokazalo da su one u praksi bile dostupne vrlo malom dijelu platformskih radnika. Studija je pronašla vrlo malo primjera platformi koje radnicima nadoknađuju gubitak dohotka povezan s pandemijom – većinu tih shema uvele su velike multinacionalne tvrtke, poput Ubera, Amazona i Glova, a i tamo su one bile dostupne samo manjini radnika. Također, manje od 1 posto platformi povećalo je plaće radnika tijekom pandemije. Štoviše, zbog povećanja konkurencije, većina radnika tijekom pandemije doživjela je porast satnice za istu razinu prihoda.
Istraživanje je otkrilo da unatoč promjenama u odnosu između platformi i radnika koje je potakla pandemija – poput uvođenja plaćenih bolovanja – platforme i dalje odbijaju mijenjati status svojih radnika niti surađivati sa sindikatima. Premda trenutno više od polovice platformi pruža neki oblik bolovanja, te se naknade često svode na iznose koji su daleko niži od minimalne plaće i u mnogim se slučajevima pokazuju teško dostupnima za radnike. Na primjer, shema Uber Eats-a u Velikoj Britaniji davala je kuririma 30 funti dnevno plus dodatnu uplatu do 100 funti tjedno tijekom 15 dana. Istraživači su izračunali da je to u najboljem slučaju dvije trećine onoga što bi radnik zaradio u tom periodu. Boltova slična naknada iznosila je manje od jedne trećine nacionalne minimalne plaće.
Europska komisija bi 24. veljače trebala održati raspravu o “poboljšanju uvjeta rada platformskih radnika”, no europski sindikati smatraju da nedavne presude ukazuju na potrebu za konkretnim djelovanjem EU kako bi natjerala platforme da preuzmu odgovornost koju kao poslodavci imaju prema svojim radnicima. Tajnik Europske sindikalne konfederacije (ETUC), Ludovic Voet, izjavio je: “Nacionalni sudovi i vlade dosljedno utvrđuju da platforme narušavaju prava radnika na pristojnu plaću i radne uvjete. Dok takve presude predstavljaju važan pravni presedan, one osiguravaju pravedan tretman samo za pojedince ili manje skupine radnika, a kompanije i dalje mogu neometano iskorištavati milijune drugih. Iz tog razloga zahtijevamo da Europska komisija hitno pokrene inicijativu koja će napokon, u svim državama članicama EU, zaustaviti iskorištavanje radnika platformi putem lažnog samozapošljavanja.“